Politika

Šta stoji iza višemilionske tužbe protiv BiH koju je pokrenuo Pramod Mittal?

Država Bosna i Hercegovina mogla bi se suočiti sa ogromnim finansijskim problemom zbog stotine miliona vrijedne tužbe koja je pokrenuta protiv nje.

Naime, u medijima se već pojavila informacija da je porodica Mittal pokrenula arbitražni postupak protiv BiH i to zbog spora oko kompanije GIKIL u Lukavcu.

Kako je Raportu rečeno, obavijest o arbitraži upućen je početkom ove godine, tačnije 17. januara, a vrijednost spora mogla bi dostići astronomske cifre.

No, šta je problem?

Prema našim informacijama, obavijest o arbitraži se odnosi na spor koji je nastao između tužilaca (porodice Mittal) i tuženog (država BiH) u vezi sa ulaganjima prvog u okviru Sporazuma između BiH i Vlade Republike Indije koji se zove BIT.

To je sporazum o promicanju i zaštiti investicija od 12. septembra 2006. godine, a koji je stupio je na snagu 13. februara 2008.

Spor se odnosi na radnje/nečinjenje tuženog i njegovih sredstava prema tužiocima i njihovim ulaganjima u i u vezi sa Global Ispat Koksna Industrija d.o.o. Lukavac (GIKIL).

Mittal zamjera BiH, preciznije Vladi Tuzlanskog kantona, s kojom je imao direktno potpisan ugovor o ulaganjima u GIKIL nekoliko stvari.

Naime, kompanija GSHL - koju zastupa Mittal - i kompanija KHK su ušli u Ugovor o pristupanju 10. novembra 2003. godine.

U skladu sa članom 63. Ugovora "potpisivanjem ovog Ugovora Vlada Tuzlanskog kantona daje suglasnost na zaključenje ovog pravnog posla kao i saglasnost na druge poslove koji će iz ovog proizići, a koji poslovi prije svega imaju za cilj integralno pokretanje proizvodnje i zapošljavanje radnika Koksno-Hemijskog kombinata DD Lukavac."

Inače, Vlada TK je 67% vlasnik KHK, a ostalih 33% su mali dioničari. Prema Ugovoru o pristupanju u GIKIL, ulaganje od 51% kapitala GIKIL-a trebalo je biti izvršeno preko GSHL-a, što bi također dalo GSHL-u kontrolu nad upravljanjem GIKIL-a, dok je KHK trebao uložiti preostalih 49 posto kapitala GIKIL-a. Također je ugovoreno da stranog ulagača GSHL nije moguće isključiti ukoliko izmiri više od 50% ugovorenih obaveza ili nakon pokretanja proizvodnje koksa.

Međutim, iz grupacije Mittal tvrde da su u međuvremenu prevareni. Navodno je problem bilo upravo ulaganje, a Mittal je prema tim informacijama jedini ulagao u GIKIL, dok se Vlada TK kao suvlasnik ponašala kao finansijski krpelj koji je crpio dobit.

Naime, već na samom zaključivanju ugovora o pristupanju između KHK i GSHL, KHK je unio dodatnih 27 miliona KM dugovanja koje je "ostvario" u neuspjeloj saradnji sa firmom Kemo Komplex u vlasništvu Envera Moralića, a koji nikada nisu uspjeli pokrenuti proizvodnju koksa. Naše tužilaštvo nikada nije pokretalo istrage o takvim nagomilanim dugovima koje je vlada TK pokušala prikriti na način da je taj dug unijela u novu firmu, niti se taj dug umanjio iz kapitala uložen od strane KHK u novu firmu GIKIL.

Pored toga, Mittal kroz arbitražu pokušava dokazati da je oštećena strana kao i žrtva političkog progona od strane interesnih strana koje uz pomoć pojedinaca iz državnih struktura nasilu žele preuzeti GIKIL.

U međuvremenu, čeka se više detalja o tome koliko Mittal zaista traži para od države BiH za navodnu prevaru, a uskoro će na vidjelo izaći i mahinacije vladajućih struktura u Tuzlanskom kantonu i to upravo u ovom slučaju.