Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u prethodnih nekoliko dana imao je niz sastanaka sa predstavnicima zapadnih zemalja, a kako piše Nova.rs, dominantna tema bila je pozicioniranje Srbije u odnosu na događaje u Ukrajini.
Prema informacijama koje je objavio ovaj portal, Srbija je pozvana da se pridruži sankcijama koji je veći dio Evrope uveo Rusiji, a zauzvrat joj je ponuđena diplomatska podrška u naporima da okonča pregovore za pristup Evropskoj uniji i finansijska pomoć.
U prethodna tri dana, Vučića je održao niz sastanaka sa predstavnicima zapadnih zemalja, pa je tako u kratkom vremenskom periodu razgovorao sa ambasadorom SAD, Christopher Hillom, a zatim i sa ljudima iz američkog Senata.
Senatori Odbora za vanjske poslove Chris Mrphy i Janne Shaheen, kao i senator Odbora za oružane snage Thom Tillis naglasili su, poslije razgovora sa Vučićem, da je u ovom historijskom trenutku važno da sve demokratske zemlje Evrope pošalju jasnu poruku Rusiji i pozovu je na odgovornost. Oni su ujedno dodali da Srbija mora da uskladi svoju spoljnu politiku sa Evropskom unijom.
Međutim, postavlja se pitanje šta će Srbija dobiti onog trenutka kad se opredijeli i na koji način će joj se pomoći da prevaziđe odgovor koji će neminovno uslijediti iz Moskve.
Izvori Nova.rs iz diplomatskih krugova navode da jasno izražen stav američkih predstavnika da Srbija mora da se opredijeli i uskladi svoju spoljnu politiku sa Evropom ne znači da će ona biti uskraćena za podršku u momentu kad se za to odluči.
“Vučiću je predočeno na koji način će ta podrška izgledati. Konkretno, SAD će još efektivnije podržavati evropske integracije Srbije i iskoristit će svoj diplomatski uticaj da se brže prevaziđu proceduralne, odnosno birokaratske prepreke na putu ka punopravnom članstvu u EU. To, naravno, ne znači da će se preko noći riješiti neka otvorena pitanja bez čijeg rješevanja Srbija ne može da postane punopravni član evropske porodice naroda, ali će se i njima pristupati posvećenije”, navodi naš izvor.
Drugi vid pomoći, prema riječima sagovornika ovog portala, je finansijske prirode:
“Ne bi trebalo zanemariti i taj vid podrške. Finansijska pomoć će biti svakako biti značajnija onog trenutka kad se Srbija definitivno donese odluku da je dio Zapada. Amerika može dodatno da podrži srbijansku privredu i podstanke svoje investitore da dolaze i ulažu ovdje”.
Na pitanje da li postoji opasnost da će Srbija biti uvedene sankcije ukoliko odbije da se uskladi sa spoljnom politikom EU, sagovornik odgovara odrično:
“Te prijetnje su proizvod spekulacija, niko nije komunicirao na taj način. Srbiji je samo predočeno koliko je za nju značajno da slijedi politiku koju su prihvatili, njeni susjedi u prvom redu, ali i čitava Evropa. Naravno, govorilo se i tome koliko bi bilo štetno da se Srbija ne pridruži tome, ali daleko je to od bilo kakvih pretnji ili ucjena”.
Nakon sastanka sa ambasadorom SAD u Beogradu, Vučić je saopćio da se saglasio sa američkim diplomatom da je uslov za napredak i Srbije i cijelog regiona očuvanje mira i stabilnosti i da je u tom smislu podrška SAD od izuzetnog značaja.
Dan kasnije, najavljujući dolazak američkih senatora u Beograd, Hill još preciznije izrazio spremnost da je njegova država “spremna da podrži usaglašavanje Srbije sa njenim susjedima iz EU”.
O usklađivanju, koje se prije svega odnosi na odnos prema Rusiji, govorila je predstavnica američke delegacije iz Senata Jane Shaheen, koja je potvrdila da su ona i njene kolege sa predsjednikom Srbije razgovarali i o (ne)uvođenju sankcija Rusiji.
Ona je rekla da je sigurna da će Srbija i SAD nastaviti da razgovaraju o tome u budućnosti.
"Kao što je predsjednik Srbije rekao, budućnost Srbije leži na zapadu sa ostatkom Evrope i ona se kreće u tom smeru, trgovinske veze, poslovne veze, investicije. Ako je to namjera, onda svakako treba gledati i da imate spoljnu politiku koja je usklađena sa Evropskom unijom", naglasila je ona.
