Smrt iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija mogla bi predstavljati najveći izazov islamističkom režimu u gotovo 50 godina njegovog postojanja, ali to ne znači nužno i brzi kraj teokratije koja upravlja zemljom, piše Politico.
Vrhovni vođa predvodio je Islamsku Republiku 37 godina.
Iako Iran ima izabranog predsjednika, Masuda Pezeškijana, stvarna vlast nalazi se u rukama vrhovnog vođe. Aktuelni režim do sada je doživio samo jednu promjenu vlasti sličnih razmjera – nakon smrti osnivača Islamske Republike, ajatolaha Ruholaha Homeinija 1989. godine.
Hamenei, koji je ubijen u subotu, što su potvrdili iranski državni mediji, još nema očiglednog nasljednika. Godinama je bivši predsjednik Ebrahim Raisi smatran favoritom za njegovu zamjenu, ali je poginuo u padu helikoptera 2024. godine.
Imena nasljednika
Navodno je tokom 12-dnevnog rata u junu prošle godine Hamenei odabrao tri potencijalna nasljednika, ali njihova imena nikada nisu objavljena.
Neizvjesnost oko sukcesije mogla bi otvoriti prostor protivnicima režima. U video-porukama povodom američkih napada na Iran u subotu, Trump je pozvao iranske građane da iskoriste trenutak za rušenje vlasti.
"Kad zgotovimo, preuzmite svoju vladu. Bit će na vama da je preuzmete, Ovo će vjerovatno biti vaša jedina prilika u nekoliko generacija", poručio je američki predsjednik.
Međutim, teokratija kojom je Hamenei upravljao pokazala se otpornom na brojne izazove – od masovnog ustanka 2009. godine zbog optužbi za izbornu prevaru, do nedavnih protesta širom zemlje koji su pokušavali srušiti režim, a koji su u januaru dobili Trumpovu podršku, nakon čega ih je vlast krvavo ugušila.
"Iran poslije Hameneija nije nužno Iran poslije Islamske Republike", rekao je Behnam Ben Taleblu iz odjela za Iran pri Fondaciji za odbranu demokratija.
"Islamska Republika uspjela je preživjeti snažan unutrašnji i vanjski pritisak", navodi analitičar.
Prema njegovim riječima, iranske vlasti opstajale su djelujući "strateški u sivoj zoni", održavajući nuklearni i balistički program uprkos međunarodnim zahtjevima i protestima. Režim je više puta pokazao spremnost da silom guši nezadovoljstvo građana.
Tokom svog mandata, Hamenei je upravljao rastućom mrežom regionalnih saveznika koji su napadali američke trupe i njihove partnere širom Bliskog istoka. U zemlji je režim čvrsto kontrolisao stanovništvo, ozbiljno ograničavajući individualne slobode, naročito žena i određenih manjinskih zajednica.
Hameneijeva represija tokom 37 godina više puta je izazivala reakcije građana. Kako je rastao talas nezadovoljstva, tako je rastao i intenzitet odgovora vlasti. U decembru su sigurnosne snage ubile hiljade demonstranata i uhapsile desetine hiljada ljudi.
Revolucionarna garda
Postoje i oni koji su spremni preuzeti inicijativu u slučaju pada režima. Reza Pahlavi, sin posljednjeg iranskog šaha, oglasio se ubrzo nakon početka napada. Režim se "urušava", poručio je na društvenim mrežama, hvaleći Trumpa za, kako je naveo, "humanitarnu intervenciju".
"Međutim, unatoč toj pomoći, konačnu pobjedu ipak ćemo postići mi", rekao je Pahlavi.
"Mi, narod Irana, završit ćemo zadatak u ovoj posljednjoj bitci. Vrijeme povratka na ulice se bliži."
Pahlavi, koji živi u Sjedinjenim Državama, nastoji se nametnuti kao vodeća figura opozicije islamističkom režimu, iako nije jasno koliku podršku uživa među Irancima.
U nedostatku jasnog plana tranzicije, elitna vojna formacija Revolucionarna garda (IRGC) mogla bi preuzeti vodeću ulogu.
Ako je Trumpova objava na Truth Socialu, u kojoj je naveo da je Hamenei ubijen, pokazatelj njegovog razmišljanja, administracija bi se mogla nadati scenariju sličnom onom u Venezueli – pronalasku figure iz redova IRGC-a koja bi preuzela privremeno vođstvo.
"Nadamo se da će se IRGC i policija mirno spojiti s iranskim domoljubima i raditi zajedno kao jedno kako bi vratili zemlji sjaj koji zaslužuje", napisao je Trump.
Potpuna kontrola tvrdolinijaških generala IRGC-a vjerovatno bi značila nastavak represije pod vojnom upravom – te vlast snažno suprotstavljenu SAD-u, s potencijalom daljnje destabilizacije regije.
Tokom saslušanja pred Odborom za vanjske odnose Senata u januaru, državni sekretar Marco Rubio priznao je da u slučaju Hameneijeve smrti "niko ne zna ko bi preuzeo" vodstvo zemlje.
"To je otvoreno pitanje", rekao je Rubio senatorima.