Ako ste ikada pokrenuli neki od testova brzine interneta, dobili ste različite mjere i rezultate za više parametara. Šta zapravo znače sve te informacije? Šta vam govore?
Koja je razlika između brzine učitavanja i brzine preuzimanja podataka i kako se te brzine mogu povećati? O tome nešto više u nastavku.
Razlika između brzine preuzimanja i učitavanja podataka
Brzine preuzimanja i slanja dva su glavna parametra koja određuju kvalitet vaše ukupne internet veze. Oba predstavljaju različite načine prijenosa podataka i utiču na različite online aktivnosti.
Brzina preuzimanja pokazuje koliko brzo vaš uređaj može povući podatke s interneta. Mjeri se u Mbps (megabita u sekundi) i utiče na sve aktivnosti koje uključuju prijenos podataka prema vama, kao što su streaming, pregledavanje web stranica, preuzimanje fajlova itd. Preporučene brzine preuzimanja obično se kreću od 5 do 25 Mbps. Veće brzine znače brže preuzimanje i mogućnost obavljanja više internet aktivnosti istovremeno.
Brzina slanja (upload) pokazuje koliko brzo vaš uređaj može poslati podatke na internet. Također se mjeri u Mbps i utiče na aktivnosti poput videopoziva, prijenosa uživo ili backup-a u cloud. Kod DSL ili kablovskog interneta brzina slanja obično je niža od brzine preuzimanja, dok kod optičkih veza obje mogu biti iste – ali to uvijek vrijedi provjeriti kod pružatelja usluge.
Mbps i MBps – koja je razlika?
Važno je znati da brzina u Mbps koju vidite u testovima nije isto što i MBps (megabajti u sekundi). Malo slovo “b” u Mbps znači megabit, dok veliko “B” u MBps znači megabajt.
1 bajt = 8 bitova.
Dakle, ako imate 100 Mbps, to ne znači da prenosite 100 MB u sekundi, već oko 12,5 MB/s (100/8 = 12,5).
Šta je latencija ili „ping“?
Ping (latencija) je vrijeme reakcije vaše internet veze, izraženo u milisekundama (ms). To je ukupno vrijeme potrebno da podaci odu od vas do servera i vrate se nazad.
Kada pokrenete test brzine, on mjeri ping tako što šalje mali paket serveru i čeka odgovor. Vrijeme potrebno za taj „krug“ je vaš ping.
Vrijednost pinga koju dobijete u testu ne mora odgovarati stvarnom stanju, jer zavisi od udaljenosti servera i rute vaše mreže.
Ako u igrici imate visok ping, a u testu brzine nizak, razlog je obično taj što je server igre daleko ili postoji problem na mrežnoj ruti.
Ping je neovisan od brzine preuzimanja i učitavanja – možete imati brz internet i visok ping, ili obrnuto.
Šta je „jitter“ (podrhtavanje)?
Uz ping, test prikazuje i jitter, također u milisekundama. On pokazuje stabilnost veze – tj. varijacije u vremenu prijenosa paketa. Idealno je da svi paketi stižu za približno isto vrijeme.
Na primjer: ako jednom paketu treba 100 ms, a drugom 110 ms, jitter je 10 ms.
Šta utječe na rezultate testiranja?
Rezultati testiranja ne moraju uvijek biti isti kao brzine koje vaš ISP (pružatelj usluga interneta) obećava, jer na njih utiču brojni faktori:
Način testiranja: koristite Ethernet kabl umjesto Wi-Fi-ja, zatvorite aplikacije koje troše internet i pokrenite više testova.
Vrsta veze:
- DSL – zavisi od udaljenosti od centrale i često se usporava u periodima najveće gužve (50–80% oglašene brzine).
- Kablovska – dijelite vezu sa susjedima, pa može biti spora kad je mnogo korisnika online (80–95% oglašene brzine).
- Bežična/mobilna – zavisi od udaljenosti od tornja i zagušenja mreže, pa može varirati od 50 do 80% oglašene brzine.
Ostali faktori su broj povezanih uređaja, smetnje na Wi-Fi-ju, kvalitet rutera/modema i opterećenost servera. Fluktuacije su normalne osim ako ne dobijate 20–30% niže brzine od oglašenih – tada je problem ozbiljniji.
Kako poboljšati brzinu interneta?
Ako imate znatno niže brzine od onih koje bi trebali imati, probajte sljedeće:
- restartujte ruter/modem,
- provjerite Ethernet kabl i konektore (za Wi-Fi testirajte i 2,4 GHz i 5 GHz mrežu),
- ažurirajte firmware rutera,
- isključite VPN-ove ili proxy servere,
- promijenite server na stranici za test brzine,
- odspojite druge uređaje s mreže dok testirate,
- kontaktirajte ISP ako sumnjate da ograničava brzinu.