Da li ste se ikada našli bijesni nakon što vas je neko presjekao u saobraćaju ili vam nije dozvolio da se uključite, iznervirani zbog nepristojnog gesta drugog vozača ili pri kraju sa strpljenjem u velikoj gužvi?
Ako jeste, niste jedini.
Istraživanje iz 2024. godine pokazalo je da je čak 96 posto ispitanika svjedočilo nekom obliku bijesa u saobraćaju tokom prethodnih šest mjeseci. Izvještaj AAA Fondacije za sigurnost saobraćaja iz 2025. godine pokazao je da je 96 posto vozača priznalo da se najmanje jednom tokom prethodne godine upustilo u agresivnu vožnju ili ponašanje povezano s bijesom na cesti.
Štaviše, bijes u saobraćaju ne samo da je čest, već može djelovati i zarazno. Učesnici ankete naveli su loše ponašanje drugih vozača kao glavni faktor koji utiče na njihovo vlastito ponašanje za volanom. Prema istraživanju iz 2025. godine, više od 75 posto ljudi smatra da se situacija na cestama dodatno pogoršava.
Saobraćaj kao svakodnevni izvor stresa
Profesor psihologije sa Državnog univerziteta u Bafalu i istraživač stresa i agresivne vožnje Dwight Hennessy opisao je današnji gradski saobraćaj kao „prepun svakodnevnih stresora koji pojedinačno djeluju bezazleno, ali se vremenom gomilaju“.
„Mnogi ljudi provode veliki dio dana u vožnji, pa se suočavaju ne samo sa stresom same situacije, već i sa interakcijama s drugim ljudima“, objasnio je on.
Te interakcije mogu biti od blagih nepristojnosti, poput trubljenja, odbijanja da se neko propusti ili ljutitih gestova rukom, pa sve do opasnih ponašanja kao što su vožnja tik iza drugog vozila, agresivno mijenjanje traka, prolazak kroz crveno svjetlo, namjerno usporavanje ili ubrzavanje iz bijesa, pa čak i fizički sukobi u ekstremnim slučajevima.
Zašto dolazi do bijesa u vožnji?
Naporan radni dan, kašnjenje, umor ili hitne obaveze često stvaraju stres još prije nego što sjednemo za volan. Kada se tome dodaju gužve, nesreće ili radovi na cesti, kao i osjećaj anonimnosti koji mnogi imaju dok voze, nastaje savršena kombinacija za frustraciju i agresiju.
U takvim situacijama nepromišljen potez drugog vozača lako može biti doživljen kao lična prijetnja. To aktivira reakciju „bori se ili bježi“ i često vodi ka impulzivnim i opasnim reakcijama.
Istraživanja pokazuju da agresivnoj vožnji doprinose različiti psihološki faktori, uključujući sposobnost samokontrole, osobine ličnosti i način na koji tumačimo ponašanje drugih ljudi.
Emocionalna kontrola je ključ
Poznata kampanja jedne holandske navigacione kompanije još 2010. godine nosila je slogan: „Niste zaglavljeni u saobraćaju. Vi ste saobraćaj.“
Cilj je bio da vozači promijene perspektivu i nauče drugačije gledati na frustracije tokom vožnje.
Emocionalna regulacija znači sposobnost da budemo svjesni svojih emocija i da kontrolišemo reakcije, misli i ponašanje. Umjesto da postupke drugih vozača shvatimo lično, možemo svjesno odlučiti da reagujemo smireno i sigurno.
1. Pripremite se za stresnu vožnju
Prije puta pustite opuštajuću muziku, zanimljiv podcast ili audioknjigu koja će vam pomoći da ostanete smireni.
2. Postavite realna očekivanja
Ako znate da vas čekaju gužve, krenite ranije ili izaberite manje prometnu rutu. Obavijestite druge ako postoji mogućnost kašnjenja.
3. Obratite pažnju na svoje emocije
Prepoznajte kako se osjećate čim sjednete za volan. Svijest o emocijama prvi je korak ka boljoj kontroli reakcija.
4. Prepoznajte okidače
Situacije poput presijecanja u saobraćaju ili agresivnih vozača često izazivaju nervozu. Ako ste preumorni ili pod stresom, napravite pauzu.
5. Koristite duboko disanje
Polako i duboko disanje može pomoći da smirite tijelo i vratite kontrolu nad emocijama prije nego što reagujete impulsivno.
6. Potražite stručnu pomoć ako je potrebno
Ako primjećujete da često gubite kontrolu za volanom i teško upravljate bijesom, razgovor sa stručnjakom za mentalno zdravlje može biti veoma koristan.