U područjima koja su pretrpjela velike štete od katastrofalnih poplava, stanovništvo i dalje strahuje od velikih padavina. U Željeznom polju koje je pretrpilo ogromne štete i dalje prate stanje sa klizištima.
"Mi smo instalirali uređaje koji prate stanje na terenu, odnosno stanje na klizištu i do sad, evo bilo je kiša i voda, nemamo nikakvih naznaka da je došlo do pomjeranja bilo kojeg područja što se tiče klizišta. Klizišta nisu sanirana, svima je poznato da se radi o ogromnim sredstvima koja su potrebna, a stručnjaci su mišljenja da je najbolje da ih se ne dira i tako da su sad stabilna", kaže Huso Mandžuka iz MZ Željezno Polje.
Mještani Janje i prošle godine su imali problem sa plavljenjem zemljišta, ali ni blizu poplavama iz 2014. Osjećaju se nezaštićeno, iako je počela izgradnja Drinskog nasipa koji bi sjeveroistok zemlje trebalo da zaštiti od poplava.
"U skorije vrijeme Vlada RS u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede je počela da gradi Drinski nasip, ali oni su to počeli da grade samo na jednom dijelu. Nama, odnosno stanovnicima Janje ništa ne predstavlja, nikakvu sigurnost od eventualnih velikih kiša i poplava", ističe Radoslav Borovčanin, predsjednik Vijeća MZ Janja.
U Doboju, kažu u Centru za humanu politiku, ni deceniju nakon katastrofalne poplave ovaj grad nije zaštićen. Njihove su procjene da je urađeno tek 10 odsto predviđenog iz Master plana iz 2014. Stoga traže odgovornost nadležnih gradskih vlasti i "Voda Srpske".
"Nakon 10 godina mi smo bili prinuđeni da se obratimo i Vladi RS i pravosudnim institucijama, da uozbiljimo odgovorne kako se ne bi čekala vječnost ili 10 godina da Doboj bude zaštićen i možda opet da ne bude zaštićen od poplava", kaže Momir Dejanović iz Centra za humanu politiku.
U "Vodama Srpske" ne slažu se sa takvim navodima, tvrdeći da je u RS u sanaciju postojećih i izgradnju novih objekata odbrane od poplava uloženo više od 250 miliona maraka. U Doboju, jednom od najviše stradalih gradova radilo se, kažu, dosta na uređenju korita Bosne, regulaciji i uređenju bujičnih vodotoka, a urađen je i veliki dio projektne dokumentacije za buduće mjere zaštite od poplava.
"Ljudi treba da shvate da to nisu projekti koji mogu da se završe u tako kratkom vremenskom periodu. Treba dosta vremena da bi se izgradili nedostajući nasipi obaloutvrde itd. Rađeno je u skaldu sa planovima Vlade odnosno Ministarstva poljoprivrede, JU "Vode Srpske" kao nadležna ustanova vodi se tim planovima", navodi Saša Mirić iz JU "Vode Srpske".
U "Vodama" naglašavaju da je proces zaštite od poplava konstanstan i proces koji traje. U RS posljednjih deset godina radovi su vršeni na više od 320 lokacija u ukupno 43 lokalne zajednice, piše BHRT.
