Kako je ispala iz igre može se pretpostaviti, uglavnom tzv. Cesta sunca između Čapljine i Neuma preko Kolojanja i Brštanice građena prije 122 godine danas je put zaborava! Njezinoj važnosti presudili su gradnja Crpne hidroelektrane „Čapljina“ i ukidanje uskotračne pruge Gabela – Dubrovnik – Zelenika, polovicom sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
Naziv Cesta sunca dobila je vjerovatno ime zbog svog položaja, a moguće i progresa kojeg je donijela u tada gusto naseljene Gornje i Donje Hrasno, te okolna područja, piše Radio Čapljina.
Nekada je to bila jedina saobraćajnica koja je iz doline Neretve vodila na visoravan Hrasna i dalje prema Neumu. Pravljena je za potrebe gradnje uskotračne pruge 1898-1899. godine. Naime, gradnja uskotračne pruge započela je u prvoj polovici 1898. godine, pa je logično da je te godine započela i gradnja ceste kojom se dopremao materijal i dolazili radnici… U to doba nije bila samo uskotračna pruga čudo, nego i cesta koje je i danas u respektabilnom stanju.
Predstavljala je pravu revoluciju za naselja Donju Hercegovinu. Na desetak kilometara dužine od Dračeva do Kolojanja nakon toliko godina, nema odrona vrijednih pažnje, donji sloj ceste u odličnom je stanju, kad bi se nasuo pijeskom bio bi to odličan makadam.
Drugi razlog zašto je postala cestom zaborava je izgradnja Hidroelektrane Čapljina. Baš kao što je koncem devetnaestog stoljeća za potrebe gradnje uskotračne pruge, izgrađena saobraćajnica, tako je za potrebe gradnje Hidroelektrane „Čapljina“ dvadesetak kilometara istočnije, probijen novi put uz strminu. S obzirom da je zbog radova na izgradnji hidroelektrane, koji su se vremenski preklapali s ukidanjem uskotračne pruge, novoizgrađeni trometarski put odmah asfaltiran preuzimao je promet. I tako je već pedesetak godina.
Za to vrijeme „Cesta sunca“ je pala u zaborav. Kao i drugdje uz bivšu uskotračnu prugu, stanovništvo je krenulo za posljednjim vlakovima. Iseljavanju je pomogla činjenica da taj dio čapljinske općine, na korak od Metkovića, nikada nije dobio električnu energiju!? Sve to kumovalo je da prometnica iznad Svitavskog jezera preuzme prometni primat, dok je stara cesta zaboravljena. Danas tim putem zbog neodržavanja, može se prometovati samo terenskim vozilom ili malo jačim „tuđim“ autom.
Međutim, kada se sve sagleda mora se priznati da je „Cesta sunca“ mnogo pogodnija od saobraćajnice koja je sada u upotrebi. Odvaja se u Dračevu s trase stare ceste Metković – Mostar, nakon jednog od dva veća zavoja na dužini od deset kilometara, skoro stalno ide u smjeru jugoistoka, povremeno je prava narodski kazano „kao šilo“. Uz brdo Popinu nagib je nešto veći, ali i tada manji od onoga uz aktuelnu saobraćajnicu.
Kao zaključak na kraju možemo reći da bi velike koristi imali Čapljina i Neum od oživljavanja ove prometnice. Čapljina bi time izbjegla pad prometa koji joj predstoji preusmjeravanjem putnika, a time i turista, na magistralu Stolac – Neum i autocestu.
Obnovljenom cestom preko Kolojanja olakšala bi se svakodnevna komunikacija između Čapljine i Neuma, koji će sigurno skorom izgradnjom magistralne ceste, preko Stoca demografski rasti. Na čapljinskom dijelu cesta bi otvorila pitominu koja se pruža skoro do delte Neretve, odnosno granice s Hrvatskom. Podjednako značenje cesta bi imala i za općinu Neum, jer bi otvorila njegovo zaleđe i napuštena sela, povezujući ga s dolinom Neretve.
