Glup pamti, pametan piše. Ispostavlja se da je ovaj pristup pamćenju spiska za kupovinu, kućnih obaveza, isporuka i sličnih stvari bio važan dio života i za stare Egipćane koji su živjeli prije više od 2.000 godina. Arheolozi sada imaju i dokaze za to, i to u dosad nezabilježeno velikom broju.
U nedavnom saopštenju za javnost, zajednička arheološka misija egipatskog Ministarstva turizma i University of Tübingen iz Njemačke saopštila je da je između 2005. i 2026. godine pronašla više od 43.000 komada ostraka, krhotina keramike ili komadića krečnjaka koje su Egipćani koristili za bilježenje svakodnevnih napomena. Iskopavanja su obavljena u kompleksu Athribis.
„Ostrake nam pokazuju zapanjujuću raznovrsnost svakodnevnih situacija. Ovaj svakodnevni sadržaj daje nam direktan uvid u živote stanovnika Athribis-a i čini ostrake važnim izvorom za sveobuhvatnu društvenu historiju tog područja“, rekao je egiptolog Christian Leitz sa University of Tübingen.
Prije papira, drevne civilizacije su uglavnom pisale na tvrđim površinama, poput kamenih tablica, glinenih ili drvenih ploča, ili, kao neobičan primjer, na ljuskama nojevih jaja. Podrazumijeva se da pisanje na takvim površinama nije bilo jednostavno kao korištenje hemijske olovke na papiru.
Zbog toga bi se moglo pretpostaviti da je „zapisivanje“ bilo rezervisano samo za važne svrhe. To je zaista često bio slučaj sa klinastim pismom u Mesopotamiji, koje je služilo za bilježenje važnih ekonomskih, političkih ili religijskih tekstova. Ipak, arheološki nalazi pokazuju da nije uvijek bilo tako.
Stari Egipćani su ovaj pristup podigli na još viši nivo. Fragmenti ostraka bavili su se vrlo svakodnevnim stvarima, kao što su porezni spiskovi i isporuke, kratke bilješke o dnevnim aktivnostima, školske vježbe djece i religijski tekstovi i svešteničke potvrde o kvalitetu žrtvenih životinja.
Ostrake pronađene na lokalitetu Athribis pokazuju izuzetnu kulturnu, jezičku i vremensku raznovrsnost. Najstariji tekstovi potiču iz ptolemejskog perioda, dok najnoviji, napisani na arapskom jeziku, vjerovatno potiču iz perioda između 9. i 11. stoljeća nove ere. Većina natpisa napisana je demotskim pismom, ali su pronađeni i grčki natpisi, kao i rjeđi primjeri hijeroglifskog i arapskog pisma.
Možda najneobičniji dio ovog otkrića jeste to što istraživači vjeruju da je projekt daleko od završetka. Arheološki lokalitet Athribis pokazao je svoj pravi potencijal 2018. godine, kada je tim naišao na područje u blizini hrama Ptolemy XII. Nakon što su na tom mjestu pronašli ogromno nalazište keramike, arheolozi su proširili područje iskopavanja, što je dovelo do otkrića oko 40.000 ostraka u okolini.
Prema riječima Christian-a Leitza, bilo je dana kada je tim pronalazio od 50 do 100 fragmenata dnevno. Ali ogroman broj nalaza predstavlja i blagoslov i izazov, jer svaki komad mora biti potpuno 3D digitalizovan, katalogizovan i potom protumačen.