Grenlandske ajkule danas se smatraju najdugovječnijim kičmenjacima na planeti. Koristeći radiokarbonsko datiranje na uzorku od 28 jedinki, istraživači su procijenili da je jedna ženka stara oko 400 godina. Rezultati ove studije, objavljeni u časopisu Science, iznenadili su naučnu zajednicu stvarnom starošću ove vrste.
Ove ajkule rastu svega jedan centimetar godišnje, a spolnu zrelost dostižu tek oko 150. godine života. Prije ovog otkrića, rekord među kičmenjacima držao je grenlandski kit s procijenjenih 211 godina života, dok među beskičmenjacima titulu i dalje nosi školjka Ming koja je doživjela 507 godina.
Grenlandska ajkula nema čvrste dijelove tijela na kojima se mogu pratiti prstenovi rasta, što je dugo bio izazov za biologe. Istraživači su problem riješili analizom sočiva oka, koje sadrži proteine koji se ne obnavljaju tokom života.
Radiokarbonskom metodom analizirano je tkivo nastalo dok je ajkula bila mladunče.
Za najveći primjerak, ženku dugu pet metara, procijenjeno je da je rođena tokom 17. stoljeća.
Čak i najniža procjena od 272 godine čini ovu vrstu najdugovječnijim kičmenjakom na svijetu.
Spor razvoj ima ozbiljne posljedice po opstanak ove vrste. Naučnici smatraju da se populacija još uvijek oporavlja od prekomjernog izlova prije Drugog svjetskog rata, kada se njihova jetra koristila za mašinsko ulje. Danas većinu populacije čine jedinke koje još nisu dostigle spolnu zrelost, pa bi mogao proći čitav vijek prije nego što se populacija stabilizuje.