Osobe treće životne dobi koje se bave nekim hobijem osjećaju se zdravije, zadovoljnije i pokazuju manje simptoma depresije u odnosu na one koji nisu skloni redovnim slobodnim aktivnostima, pokazali su rezultati naučne analize pet studija koje su obuhvatile učesnike iz 16 zemalja svijeta.
Istraživači smatraju da bi se iz ovih vrlo konkretnih podataka kreatori politika mogli poučiti i poduzeti odgovarajuće mjere.
U okviru istraživanja, čiji su rezultati objavljeni u stručnom naučnom časopisu Nature Medicine, ispitano je više od 93.000 ljudi prosječne starosti između 71,7 i 75,9 godina u Sjedinjenim Američkim Državama, Kini, Japanu i nekim evropskim zemljama.
Učesnici su odgovarali na pitanja o svojim slobodnim aktivnostima i dobrobiti koju im one donose.
Autori studije zaključili su da se općenito bolje osjećaju ispitanici koji se bave hobijima i uživaju u aktivnostima koje im odgovaraju.
Na rezultate nisu utjecali faktori poput postojanja partnerske veze, zaposlenja ili redovnih kućnih prihoda.
Kreativno provođenje slobodnog vremena
Izraz "hobi" (eng. hobby) koristi se da bi opisao aktivnost kojom se ljudi najradije bave u svoje slobodno vrijeme, bilo sami ili s drugima, iz zadovoljstva i zabave, poput slikanja, izrade raznih predmeta, čitanja, sporta, vrtlarenja, volontiranja ili članstva u nekom klubu.
Kada je riječ o zastupljenosti hobija, pokazalo se da postoje velike razlike od zemlje do zemlje.
Tako je više od 90 posto ispitanika treće životne dobi u Njemačkoj izjavilo da se bavi nekim hobijem, dok je u Italiji taj procenat iznosio samo 54 posto, a u Španiji 51 posto. Uvjerljivo vodeća zemlja je Danska, s čak 96 posto.
Različiti životni uslovi nisu bitno utjecali na ove rezultate.
Pokazalo se da su u zemljama koje zauzimaju visoka mjesta na ljestvici Svjetskog indeksa sreće i onima s očekivano duljim životnim vijekom stanovništva, poput Danske, Švedske i Švicarske, hobiji među starijima znatno zastupljeniji.
Autori studije su ustanovili da je povezanost između hobija i psihološkog blagostanja bila relativno postojana među ispitanicima svih zemalja koje su učestvovale u istraživanju.
Premda studija ukazuje na povezanost, nije uspostavljena uzročno-posljedična veza između aktivnosti kojima se stariji bave u slobodno vrijeme i njihovog blagostanja.
Samim tim, nije moguće sa sigurnošću tvrditi čine li hobiji ljude sretnijima i zdravijima, ili je vjerojatnije da se sretniji i zdraviji ljudi češće odlučuju za neki hobi.
Sophie Wickham sa Univerziteta u Liverpoolu, koja nije učestvovala u istraživanju, komentarisala je da su "rezultati uvjerljivi zbog opsežnosti analize".
Globalno mentalno zdravlje u krizi
Ona smatra da se može pretpostaviti postojanje uzročno-posljedične veze i dodaje kako su rezultati osobito važni s obzirom na činjenicu da je "globalno mentalno zdravlje u krizi".
Depresija je jedan od najčešćih uzroka invaliditeta, s globalnim ekonomskim troškom koji je 2010. godine procijenjen na 2,5 biliona dolara, a od tada je taj iznos naglo rastao.
Istraživači smatraju da bi prioritet trebala biti isplativa rješenja te pozivaju donosioce odluka i kreatore politika iz cijelog svijeta da ozbiljno razmotre rezultate studije koja potvrđuje da aktivnosti u slobodno vrijeme, kako za starije, tako i za sve ostale, značajno doprinose mentalnom zdravlju pojedinca.
Istraživački tim, koji je vodila Daisy Fancourt sa Univerzitetskog koledža u Londonu, vjeruje da bi rezultati ovog istraživanja mogli utjecati na razvoj programa za pomoć starijim osobama i omogućiti da svako, ko želi, može da se bavi hobijem koji ga ispunjava i raduje.
Istaknuto je kako bi ovakav pristup mogao imati ogroman značaj, posebno s obzirom na produženje životnog vijeka i činjenicu da živimo u sve starijim društvima.