Britanski premijer Keir Starmer našao se pod snažnim pritiskom nakon američke vojne operacije u Venecueli, u kojoj su snage SAD-a tokom noćne akcije privele predsjednika Nicolása Madura i izvele ga iz zemlje. Umjesto jasne osude ili otvorene podrške, Starmer je, kako ocjenjuju britanski mediji, izabrao put političkog balansiranja i oprezne šutnje.
Iako je američki predsjednik Donald Trump danima ranije najavljivao oštre poteze prema venecuelanskom režimu, dio britanskog političkog establišmenta njegove prijetnje nije shvatao ozbiljno, svrstavajući ih u isti okvir s ranijim, često kontroverznim izjavama – poput obećanja da će “donijeti mir u Ukrajinu u jednom danu” ili ideje o pretvaranju Gaze u turističku rivijeru.
Kada je do operacije ipak došlo, Starmer je čekao punih 16 sati prije nego što se javno oglasio. U prvoj reakciji poručio je da Velika Britanija Madura ne smatra legitimnim predsjednikom i da “ne tuguje zbog kraja njegovog režima”, ali je istovremeno naglasio važnost međunarodnog prava, što je mnogima djelovalo kao pokušaj hodanja po tankoj diplomatskoj liniji.
“Nije naša borba”
Britanska vlada od tada, prema navodima izvora bliskih Downing Streetu, vodi politiku minimalnih izjava – bez otvorenog protivljenja Washingtonu, bez jasne podrške, uz stav da je na SAD-u da objasni pravne osnove akcije.
Takav pristup izazvao je nezadovoljstvo među liberalnim demokratama i Zelenima, koji traže jasnu osudu američkog postupanja. Ipak, iz vlade odbacuju tvrdnje da bi šutnja Zapada mogla ohrabriti Kinu i Rusiju na slične poteze.
“Porediti ovu situaciju s punom invazijom suverene, demokratske države je pogrešno”, poručio je Starmerov glasnogovornik.
Strah od presedana
Unutar same britanske administracije, posebno u Ministarstvu vanjskih poslova, raste nelagoda zbog, kako se navodi, pretjeranog “sjedenja na ogradi”.
“Niko ne brani Madura, ali otmica šefa države radi promjene režima otvara izuzetno opasan presedan”, rekao je jedan visoki zvaničnik.
Pojedini ministri privatno se pitaju gdje je granica: “Ako ovo prođe bez osude, šta je sljedeće – Kolumbija, Kuba, Grenland?”
Ekonomija i Ukrajina važniji od konfrontacije
Prema ocjenama političkih analitičara, britanska vlada ne želi rizikovati odnose sa SAD-om u trenutku kada su u igri višemilijardni trgovinski sporazumi i ključna saradnja oko rata u Ukrajini.
“Biramo realpolitiku”, priznao je jedan izvor iz vlade.
Starmer je kolegama navodno rekao da će možda doći trenutak kada će morati zauzeti čvršći stav prema Trumpu, ali da to – barem zasad – nije taj trenutak.
“Svaka takva odluka nosi cijenu. Moramo procijeniti da li smo spremni ugroziti naše ključne ekonomske i sigurnosne interese”, poručio je britanski premijer.