Britanski premijer izjavio je danas da Ujedinjeno Kraljevstvo neće morati birati između Sjedinjenih Američkih Država i Kine, dodajući da se može sastati s kineskim predsjednikom bez narušavanja odnosa s Washingtonom.
Velika Britanija ne može ignorisati drugu najveću ekonomiju na svijetu, rekao je Keir Starmer za Bloomberg uoči svoje posjete Kini. Starmer će započeti trodnevnu posjetu Kini, postavši prvi britanski premijer koji je posjetio Peking nakon osam godina.
Pod pritiskom
Njega će u Peking i Šangaj pratiti 60 lidera iz kompanija, univerziteta i kulturnih institucija, u trenutku kada su odnosi između Ujedinjenog Kraljevstva i SAD pod pritiskom.
Premijer je odbacio pitanja o tome da li nastoji ojačati veze s Kinom na štetu odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama, insistirajući da se Ujedinjeno Kraljevstvo može sastati s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom bez izazivanja nezadovoljstva američkog predsjednika Donalda Trumpa ili narušavanja odnosa sa SAD-om.
"Imamo vrlo bliske odnose sa SAD naravno da ih želimo, i održavat ćemo ih, kako na poslovnom planu, tako i u oblasti sigurnosti i odbrane“, rekao je.
"S druge strane, zabijati glavu u pijesak i ignorisati Kinu, kada je riječ o drugoj najvećoj ekonomiji na svijetu i kada postoje poslovne prilike, ne bi bilo razumno".
Iako je Starmer naveo da će tokom posjete otvoriti određena pitanja, uključujući ljudska prava, naglasio je da je ekonomski odnos glavni prioritet.
Turbulentna sedmica
Posjeta dolazi nakon nekoliko turbulentnih sedmica u odnosima između Sjedinjenih Američkih Država i evropskih saveznika, zbog više pitanja, uključujući Grenland.
Američki predsjednik Donald Trump pokazao je interes za Grenland zbog njegovog strateškog položaja na Arktiku, bogatih mineralnih resursa i zabrinutosti zbog rastućeg ruskog i kineskog utjecaja u toj regiji.
Danska i Grenland odbacili su prijedloge o prodaji teritorije, ponovo potvrđujući danski suverenitet nad ostrvom.
Nakon sastanka s generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom u Davosu prošle sedmice, Trump je objavio da je uspostavljen okvir za mogući sporazum koji uključuje Grenland i širu arktičku regiju.
Također je povukao prijetnju uvođenjem carina za osam evropskih zemalja – Dansku, Norvešku, Švedsku, Francusku, Njemačku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Holandiju i Finsku – koje su se protivile njegovoj namjeri o preuzimanju Grenlanda.