Kako dani postaju kraći, a sunce sve rjeđe izlazi, sve više ljudi primjećuje isti obrazac: hronični umor, pad energije, bezvoljnost i osjećaj da je i najjednostavnije obaveze teško započeti. Nije riječ o lijenosti, niti o „lošem raspoloženju bez razloga“, već o pojavi koja se iz godine u godinu ponavlja kod velikog broja ljudi, zimskoj depresiji, poznatoj i kao sezonski afektivni poremećaj.
Stručnjaci objašnjavaju da ovaj oblik sezonskog poremećaja najčešće nastupa krajem jeseni i tokom zime, kada je organizam izložen znatno manjoj količini dnevne svjetlosti. Upravo taj nedostatak svjetla utiče na hormone koji regulišu raspoloženje i san, prije svega serotonin i melatonin. Kada se njihov balans poremeti, javlja se osjećaj konstantnog umora, emotivne težine, smanjene motivacije i povlačenja u sebe.
Zimska depresija ne bira godine, podjednako je osjećaju i mlađi i stariji. Ipak, posebno su osjetljive osobe koje već imaju iskustva sa anksioznošću ili depresijom, kao i oni koji su izloženi dugotrajnom stresu. Ljudi koji žive u sredinama sa malo sunčanih sati tokom zime često prijavljuju izraženije simptome.
Da se nešto „čudno“ dešava, primjećuju i sami građani. O tome se ovih dana mnogo govori i na društvenim mrežama. Jedna objava na Redditu izazvala je veliku pažnju jer se u njoj prepoznalo na stotine ljudi. Autor je opisao kako mu već sam pogled na sivo nebo ujutro „ubija dan“, kako osjeća ogroman umor, gubitak volje i motivacije, uz osjećaj da mu ni vitamini ne pomažu. U komentarima su se nizale slične ispovijesti, mnogi su priznali da imaju utisak da „funkcionišu na minimumu“ sve do proljeća i da su prihvatili da zima za njih znači povlačenje, sporiji ritam i manjak energije.
Iako ovaj pad raspoloženja može djelovati obeshrabrujuće, stručnjaci ističu da postoje načini da se simptomi ublaže.
Čak i kratko izlaganje dnevnoj svjetlosti, poput šetnje tokom dana, može imati pozitivan efekat.
Fizička aktivnost, makar umjerenog intenziteta, pomaže organizmu da poveća lučenje hormona dobrog raspoloženja.
Važno je i održavati redovan ritam spavanja, jer poremećen san dodatno pogoršava osjećaj iscrpljenosti.
Društveni kontakt također igra veliku ulogu, razgovor, druženje ili zajedničke aktivnosti mogu ublažiti osjećaj izolacije.
Uređivanje prostora sa više svjetla ili korištenje jačeg osvjetljenja u domu može doprinijeti boljem raspoloženju.
Ako se, međutim, osjećaj tuge, umora i bezvoljnosti ne povlači, već traje sedmicama i počne da utiče na svakodnevno funkcionisanje, stručnjaci savjetuju da se potraži pomoć psihologa ili psihijatra. Zimska depresija nije znak slabosti, već prirodna reakcija organizma na promjene u okruženju i uz pravu podršku, može se uspješno prevazići.