Evropski pad broja pogibija u saobraćaju donosi blagi optimizam, ali visoke stope smrtnosti u Hrvatskoj i izazovi u urbanim sredinama zahtijevaju hitne dodatne napore država članica ako se žele ostvariti zacrtani ciljevi.
Evropska komisija objavila je preliminarne podatke o stanju sigurnosti u cestovnom saobraćaju za 2025. godinu, prema kojima je na cestama Evropske unije prošle godine život izgubilo oko 19.400 osoba. U poređenju s godinom ranije, zabilježen je pad od 3%, što znači da je spašeno 580 života u odnosu na 2024. godinu.
Balkan na začelju sigurnosti
Uprkos pozitivnom trendu na nivou Unije, napredak je izrazito neravnomjeran.
Estonija (pad od 38%) i Grčka (22%) ostvarile su impresivne rezultate. Najsigurnije ceste i dalje imaju Švedska i Danska.
Hrvatska se i dalje nalazi u skupini zemalja s najvišim stopama smrtnosti, uz Rumuniju i Bugarsku. Tek pet zemalja (Belgija, Bugarska, Danska, Poljska i Rumunija) trenutno je na putu da ostvari cilj EU-a o smanjenju broja poginulih za 50% do 2030. godine.
Gdje se događaju nesreće
Statistički podaci ukazuju na to da su ruralne ceste i dalje najopasnije, jer se na njima događa 53% svih smrtnih slučajeva. Autoceste su, s udjelom od 8%, ostale najsigurniji segment saobraćajne infrastrukture.
Čak 70% stradalih u gradovima čine nezaštićeni učesnici, pješaci, biciklisti i korisnici romobila.
Profil žrtava: Duboka rodna neravnoteža
Podaci za 2025. godinu potvrđuju da muškarci čine čak 77% svih poginulih. Također, raste zabrinutost zbog visokog udjela mladih (18–24 godine) i osoba starijih od 65 godina.
Struktura stradalih:
- Vozači i putnici u automobilima: 44%
- Motociklisti i mopedisti: 21%
- Pješaci: 18%
- Biciklisti: 9%
- Električni romobili: 1% (ali uz zabrinjavajući trend rasta od 2021. godine).
Procjenjuje se da na svaku smrtno stradalu osobu dolazi pet teško povrijeđenih, što implicira da svake godine oko 100.000 ljudi u EU pretrpi trajne i teške tjelesne posljedice.