Nakon prijedloga Evropske komisije za 750 milijardi eura pomoći zemljama najteže pogođenim pandemijom koronavirusa, između nacionalnih prijestolnica počele su se povlačiti borbene linije oko načina finansiranja tog plana, odnosno kako podići kredit i kako ga vraćati.
Planu koji su osmislili njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron protivi se grupa nacija poznatih kao frugalna ili "štedljiva četvorka", odnosno Austrija, Švedska, Danska i Nizozemska.
Francusko-njemački prijedlog treba da sadrži mješavinu grantova, kredita i garancija. Za dio finansiranja, Komisija će nastojati da iskoristi dugoročni budžet (MFF) kao osiguranje za pozajmljivanje novca na tržištu, piše EuroNews.
Predloženo je da iznos bude od jedan do tri biliona eura, dok su francuski predsjednik i njemačka kancelarka željeli da fond za oporavak bude ukupno 500 milijardi eura.
Ipak, nisu sve države članice ili evropski poslanici složni u tome gdje novac treba da se potroši.
„Ovdje u Nizozemskoj, po glavi stanovnika smo najveći neto platežnici godinama, a kupovna moć u Nizozemskoj je niža od sjeverne Italije, pa šta oni očekuju od ovoga“, pita holandski poslanik Robert Ross.
„Novac je potreban, ali to je novac i oni ga žele besplatno, a besplatan novac ne postoji i u tome je problem“, dodaje Ross.
Frugalna četvorka je najavila svoj kontraprijedlog tokom vikenda, podržavajući ideju o udruživanju duga. Švedska ministrica finansija Magdalena Andersson rekla je za EuroNews da, iako EU ima ulogu u ponovnom pokretanju ekonomije, fond za oporavak mora biti "realan kada je u pitanju veličina, vreme, ali i pod kojim uslovima se odobrava".
Koliko god bilo teško za neke države članice EU da prihvate dug, druge smatraju da je to neizbježno.
Liderka socijalista i demokrata u Evropskom parlamentu, Iratxe Garsia Perez tvrdi da se podjele između zemalja EU moraju ukinuti.
„Ovo je ključno pitanje: ili ćemo zajedno izaći iz krize ili Evropa uopće neće izaći iz te krize. To je poruka koju neke nacionalne vlade moraju savršeno razumjeti. Jer to nije samo pitanje solidarnosti, već i kako opstati i učiniti održivim unutrašnje tržište i samo postojanje eura“, kaže Perez.
