Na adresu Općine Ustikolina ovih dana stigao je zanimljiv zahtjev kompanije FOV Bosnia d.o.o. registrovane u Banjoj Luci.
U zahtjevu se traži dostava kopija katastarskih čestica za više parcela na području ove lokalne zajednice, radi, kako je navedeno, pripreme dokumentacije za pokretanje procedure geoloških istraživanja na području te lokalne zajednice, potvrdio je za Raport Mujo Sofradžija, načelnik Općine Ustikolina.
Na prvi pogled nema ništa neuobičajeno u ovom zahtjevu, ali kad se uđe u njegovu dublju analizu i kada se u obzir uzmu sve činjenice, onda se dolazi do sumnje da je Ustikolina na meti 'lovaca na litijum' traženog i skupog metala koji se koristi kao ključna sirovina za proizvodnju električnih vozila i sistema za skladištenje energije, a ovaj metal zovu i 'bijelo zlato'.
Firme i stručnjaci za litijum iz Srbije zainteresirani za parcele u Ustikolini
Ove sumnje probudilo je to što je prema podacima zvaničnih registara firmi FOV Bosnia otvorena u Banjoj Luci u oktobru prošle godine, u vlasništvu srbijanske kompanije Sermetco d.o.o. .
Prema istom registru direktor FOV Bosnia je Jovan Grubin.
Dok je Sermetco firma koja je u registru kompanija u Srbiji koja je proteklih 20godina dobijala rješenja koja su se po različitim osnovama odnosila i na litijum , Jovan Grubin je ime koje se u Srbiji duže od dvije decenije povezuje također s projektima istraživanja litijuma i firmama uključenim u te poslove.
Prema pisanju medija u Srbiji, Jovan Grubin je brat nekadašnjeg direktora Rio Tinta, kompanije koja je u Srbiji razvila kontroverzni rudarski projekat za eksploataciju litijuma i bora, koji je prije nekoliko godina naišao na ogromne ekološke proteste i politička sporenja.
Sada Jovan Grubin i kćerka-firma srbijanskog Sermetca šalju zahtjev Općini Ustikolina da im dostave dokumentaciju koja će im omogućiti provođenje procedure za traženje saglasnosti za geološka istraživanja u toj lokalnoj zajednici.
Načelnik Ustikoline Mujo Sofradžija u razgovoru za Raport kaže da u zahtjevu kojim se traže kopije određenih katastarskih čestica, nije navedeno koja će geološka istraživanja uslijediti, te je on stoga tražio dodatne informacije. Na to su ga ponukali upravo podaci o firmi i njenim zastupnicima i vlasnicima koja se obratila općinskoj administraciji.
Sofradžija otvoreno za Raport kaže da sumnja da bi se geološka istraživanja mogla odnositi na potragu za litijumom , a za naš portal pojašnjava šta mu je kao prvom čovjeku ove općine posebno čudno i zanimljivo.
'Zahtjev za dostavu kopija katastarskih čestica za više parcela koje su toj firmi potrebne za pokretanje procedure dobijanja saglasnosti za geološka istraživanja odnose se uglavnom na prostor na kojem je najavljena izgradnja solarnih i vjetroelektrana, kada je javnosti nedavno rečeno da je ta investicija vrijedna više od milijardu eura. Umjesto tog projekta sada odjednom imamo faktički najavu geoloških istraživanja. Meni je to nelogično i zato sam tražio dodatna pojašnjenja od firme koja je uputila zahtjev i čekam odgovore, kaže načelnik Sofradžija.
Nakon toga, pojašnjava Sofradžija, Općina Ustikolina će postupiti po zakonu i odgovoriti na zahtjev dostavljanjem kopije katastarske čestice banjalučkoj firmi koja će prema njegovim procjenama, vjerovatno krenuti u proceduru pribavljanja saglasnosti kako bi vršili istraživanja na tim parcelama..
Novac i interesi ne poznaju entitetske linije
Na upit Raporta da li ga je iznenadio zahtjev nakon čije realizacije slijedi traženje saglasnosti za geološka istraživanja, Sofradžija kaže da je od početka najave investicija u vjetroelektrane i solarne elektrane na tom području imao sumnju da je u pitanju 'neka druga priča', te da su mu sada te sumnje produbljene i da sve upućuje na to da bi se geološka istraživanja mogla raditi zbog litijuma.
Te sumnje, kako navodi, pojačava činjenica da su istraživanja litijuma već rađena na području Foče u entitetu RS, te da su ranije zaustavljena upravo na entitetskoj liniji s Federacijom BiH.
'Jer ta istraživanja se rade na području opštine Foča u entitetu RS već tri godine i tu se radi samo o prelazu iz jednog u drugi entitet kako bi se ta istraživanja nastavila. Najvjerovatnije da pare i interes ne poznaju nikakve linije razdvajanja i da nije bitno je li FBiH ili RS.
To je jako zanimljivo, da je to žila koja moguće nastavlja iz RS od Dobrog Polja preko Kozje Luke, Jabuke i spušta se prema Krivoj Dragi, samo što je tu bilo zaustavljeno entitetskom linijom, a evo najvjerovatnije riječ je o litijumu. Direktor te firme koja nam je uputila zahtjev povezan je s više firmi po Srbiji i njihova glavna djelatnost s kojom se povezuje jesu istraživanja oko litijuma i borata.
Znači da im je to najuža djelatnost na Balkanu i sad se odjednom pojavljuje u BPK Goražde' pojašnjava Sofradžija.
Na pitanje šta ako se potvrdi da hoće da ispituju prisustvo litijuma, Sofradžija kaže:
'Ja mislim da možemo živjeti i bez litijuma i da nam ne treba takav način razvoja i zarade, uništavajući pri tome sve pred sobom. Opet, od toga građani bi imali najmanje koristi, a ako se radi o litijumu šteta bi bila nesaglediva i nemjerljiva.
U čitavom svijetu takav način rudarenja je eliminisan i nije bez veze eliminisan, znači da ima velike i štetne posljedice na živote ljudi. Šta nam vrijedi litijum ako ljudi ne mogu živjeti na tom području', kaže Sofradžija.
Također, Sofradžija je uputio poruku političarima i investitorima da građane moraju upoznati sa svojim pravim namjerama kada najavljuju određene projekte.
'Znači, ako ljudima govorite da je nešto dobro za njih, ne trebate uobličavati priču iza koje se krije ‘crnilo’ u nešto lijepo, nego trebate reći ljudima o čemu se radi, a ako narod koji će živjeti tu odluči da je to za njih dobro , onda je u redu. A ne na ovaj način, evo mjesec i po dana traje priča o milijardama, ali čini mi se da se iza ovog krije jedan od najcrnjih scenarija koji se mogao desiti. Niko od tih ljudi se ne oglašava, jer kad politika šuti i pozicija i opozicija znači da je to mnogo opasna priča za građane', zaključuje Sofradžija za Raport.