Meteorolozi upozoravaju na dolazak toplotnog vala. Ali, kako da se zaštitite od velikih vrućina? Među ključnim savjetima su povećan unos tečnosti, izbjegavanje fizičkog napora i boravka na otvorenom tokom najtoplijeg dijela dana.
Preporuke uključuju:
Održavanje temperature u zatvorenom prostoru ispod 32 °C danju i ispod 24 °C noću – naročito važno za djecu, starije osobe i hronične bolesnike.
Izbjegavanje izlaganja suncu između 10 i 17 sati – posebno važno za trudnice, djecu, srčane bolesnike i dijabetičare.
Dugoročna prognoza pokazuje da nas čeka izmjena nestabilnog i vrlo toplog vremena, sa sušnim periodima. Prosječne temperature bit će više nego prethodnih godina, što može imati ozbiljan utjecaj na zdravlje. Visoke temperature povećavaju rizik od toplotnog udara, dehidracije i pogoršanja hroničnih bolesti. Suh zrak i manjak vlage dodatno pogoršavaju stanje disajnih puteva i povećavaju prisutnost alergena u zraku.
Dr. Grant Lipman, ljekar hitne pomoći i osnivač aplikacije GOES Health, ističe da visoke temperature ne izazivaju samo fizičku nelagodu, već mogu povećati nivo agresije, nasilja i smanjiti opće zadovoljstvo životom.
U posljednjoj deceniji bilježi se porast ljetnih temperatura, što ozbiljno ugrožava zdravlje miliona ljudi. Učestalost i jačina toplotnih talasa će, prema prognozama, i dalje rasti.
Ljudsko tijelo se hladi na nekoliko načina:
Znojenjem (isparavanje)
Zračenjem topline u okolinu
Konvekcijom (npr. pomoću ventilatora)
Kondukcijom (prenos toplote na hladne površine – voda, led)
Heather Massey, viša predavačica kliničke fiziologije vježbanja sa Univerziteta Portsmouth, objašnjava da osjetljivost na toplotu varira od osobe do osobe, zavisno od fizičkog stanja, navika i prethodne izloženosti toploti. Dug boravak u klimatiziranim prostorima može otežati aklimatizaciju.
Dr. Lipman preporučuje da se tijelo može „istrenirati“ za bolje podnošenje vrućina kroz postepeno izlaganje – hodanjem na otvorenom sat-dva dnevno tokom toplih dana.
Savjeti za zaštitu od vrućine:
Planirajte aktivnosti pametno – izbjegavajte boravak vani od 10 do 16 sati; fizičku aktivnost obavljajte ujutro.
Nosite laganu i prozračnu odjeću – široka odjeća sa UV zaštitom (minimum UPF 30).
Hidratacija je ključna – počnite dan dobro hidrirani jer dehidracija otežava rashlađivanje tijela.
Pijte napitke bogate elektrolitima – pomažu u prevenciji grčeva. Izbjegavajte alkohol i kofein.
Birajte hlad i zaklonjena mjesta – okupljanje na suncu tokom najtoplijih sati može biti opasno.
Pratite simptome toplinskog stresa – glavobolja, vrtoglavica, znojenje, grčevi – potražite hlad.
Pozovite hitnu pomoć – ako se pojave mučnina, nesvjestica, ubrzan puls, konfuzija ili napadaji.
Kako se rashladiti bez klima uređaja:
Poprskajte se hladnom vodom i mašite rukom ili lepezom – potiče isparavanje i rashlađivanje kože.
Namočite ruke i stopala – čak i mlaka voda može pomoći.
Navlažite odjeću – vodom ili prskalicom, kao kad smo bili djeca.
Ledeni oblozi – stavite led na obraze, vrat, ruke ili stopala.
Iskoristite hladnije jutarnje sate – prozračite dom između 3 i 7 ujutro, a zatim zamračite prostorije.
Hladni tuš i mokri ručnici – posebno korisno prije spavanja.
Tuširanje mlakom vodom – pomaže u rashlađivanju, iako može pojačati znojenje nakon tuširanja.
Izbjegavajte alkohol, zaslađene napitke i kofein. Jedite lakše obroke s manje proteina. Obavezno koristite kreme sa zaštitnim faktorom, naročito kod djece.
Pridržavanjem ovih preporuka možete smanjiti rizik od toplotnog udara i olakšati boravak u ekstremno toplim danima.