Pandemija korone trenutno pokazuje dva lica: Novi Zeland radi ono za čim mnogi čeznu: omogućava svojim stanovnicima da vode normalan život. I ne samo to: Slike sa rock koncerta u glavnom gradu Wellingtonu obilaze svijet. Desetine hiljada ljudi stoje zbijeni jedni uz druge i urlajući pjevaju omiljene hitove - bez maske i bez sigurnog odstojanja.
S druge strane, zemlje poput Indije pokazuju kako virus još uvijek bjesni. Zdravstveni sistem krahirao je pod drugim valom korone, premalo je boca sa kiseonikom a leševi plutaju rijekom Ganges (Gang). Broj smrtnih slučajeva od korone dostigao je vrhunac u srijedu (19. maja) - oko 4.500 ljudi umrlo je od COVID-19. Univerzitet Johns Hopkins javlja da nijedna druga država nije prijavila toliko smrtnih slučajeva od korone u jednom danu kao Indija. Taj broj je vjerovatno veći, s obzirom da ima dosta neprijavljenih slučajeva, piše DW.
Stručnjaci daju nadu
Već godinu dana se raspravlja kada bi se pandemija mogla završiti. Do sada su odgovori bili otrežnjujući ali i to se promijenilo. Od kako vodeći njemački virolozi govore o "dobrom ljetu", mnogi polažu nade u okončanje pandemije. U Njemačkoj incidencija pada ispod 100, a broj vakcinisanih svakodnevno se povećava. Da li se nazire kraj?
I u SAD stručnjaci pokazuju optimizam. Epidemiolog sa Univerziteta Johns Hopkins Justin Lessler rekao je za Washington Post da izgleda da će "vakcine pobijediti" čak i ako neće biti "završnog dana" pandemije. I virolog Anthony S. Fauci, koji savjetuje Bijelu kuću, uvjeren je da će se "pandemija COVIDa-19 okončati". On dodaje: "Ako do jeseni uspijemo vakcinisati oko 70 posto ljudi, izaći ćemo iz faze epidemije i ući u fazu kontrole".
Čak i ako ove riječi daju razloga za optimizam, u mnogim zapadnim zemljama to neće biti tako jednostavno. Jer, kada će i hoće li ova pandemija biti okončana zavisi od mnogih faktora a na neke je teško uticati.
„Imunitet stada" sve veći
Naučnici su u početku rekli da oko 60 do 70 posto ljudi mora biti imuno na virus, kako bi se postiglo ono što se naziva imunitet stada. Kada oko 66 posto ljudi bude imuno na osnovu preležane infekcije ili dobijenih vakcina, vrijednost R pašće ispod 1, glasila je tadašnja pretpostavka. Zaražena osoba bi u tom slučaju mogla inficirati manje od jedne osobe i pandemija bi se okončala.
Sada se, međutim, pretpostavlja da je koronavirus zarazniji nego što se u početku pretpostavljalo. Većina naučnika stoga vjeruje da oko 80 posto ljudi treba vakcinisati, kako bi vrijednost R pala ispod 1 i kako bi se pandemija zaustavila. U nekim bi situacijama - poput karnevalske sesije u Heinsbergu u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija, koja je postala poznata zbog brojnih infekcija - imunitet stada morao biti još veći kako bi postojale dobre šanse protiv širenja virusa usljed karnevalskog slavlja, na kojem ljudi - zbijeni jedni uz druge - slave i pjevaju, smatra njemačka novinarka Mai Thi Nguyen-Kim.
Dolaze mutanti
Nove varijante koronavirusa iz Velike Britanije, Južnoafričke Republike, Brazila i Indije također uzrokuju nesigurnost, jer naučnici pretpostavljaju da se šire najmanje 30 posto brže od originalne varijante. Gotovo 90 posto ljudi moralo bi biti vakciniano, kako bi se dostigao imunitet stada. Uz to, efikasnost vakcina mogla bi se smanjiti, posebno kod južnoafričke varijante. Tako su vektorske vakcine poput AstraZenece pokazale efikasnost od 10 do 57 posto, dok su druge vakcine poput mRNA cjepiva kompanije Biontech imale nešto bolji učinak.
U kojoj mjeri vakcinacija pomaže protiv daljnjeg prenošenja virusa još nije konačno razjašnjeno. Dosadašnji rezultati proizvođača pokazuju da je mogućnost infekcije, koju mogu prenijeti vakcinisani ljudi, manja i da se brojka kreće između 67 i 94 posto – u zavisnosti od vakcine.
Stopa vakcinacije se povećava, ali koliko dugo?
Stope vakcinacije u mnogim zemljama svakodnevno se povećavaju. U Njemačkoj je, prema podacima platforme "Naš svijet u podacima", upotrijebljeno 37 vakcina na stotinu stanovnika. U Izraelu - jednoj od vodećih zemalja po vakcinaciji – cijepljeno je 60 ljudi na 100 stnovnika.
Ali da li se stopa vakcinacije od oko 80 posto može postići u narednim mjesecima je upitno. Problem: čak i ako je na raspolaganju dovoljno vakcina, uvijek će biti ljudi koji se ne mogu vakcinisati. To uključuje, na primjer, ljude kojima se vakcinacija trenutno ne preporučuje, poput trudnica ili djece.
Ne žele svi oni da se vakcinišu
U SAD-u se pokazalo da kampanja vakcinisanja također može zastati; broj vakcina, koje se svakodnevno daju, pada od sredine aprila. Oko osam posto vakcinisanih nije se pojavilo da dobiju drugu vakcinu. Neke države nastoje privući ljude nagradama, poput učešća u lutrijama, besplatnog ulaska u muzeje ili davanja grickalica i besplatnih pića. I u Izraelu broj vakcinisanih ljudi sporo raste od marta.
Do stagnacije bi moglo doći i u Njemačkoj. Prema studiji „Covimo", koju je proveo Institut Robert Koch, volja za vakcinisanjem zavisi i od dostupnih vakcina. Stopa pristanka na mRNA-vakcinu kompanije BioNTech-Pfizer i Moderna bila je znatno veća od one za vakcinu AstraZenece. Što su stariji, ljudi su više spremni na vakcinisanje. To bi moglo značiti da će mlađe populacije pokazati manju spremnost kao i da će stopa vakcinacije stagnirati.
Pored toga, vakcine će se možda trebati osvježiti. Političar SPD-a i epidemiolog Karl Lauterbach smatra da će vakcinisani imati imunitet od oko šest mjeseci nakon dobijanja vakcine protiv korone.
Uprkos svim lošim vijestima: Stručnjaci daju jednu vrstu prestanka opasnosti i pretpostavljaju da virus postaje endemski. To znači da će se pridružiti nizu virusa koji uzrokuju sezonske prehlade i da će vjerovatno postati dječja bolest ako djeca i dalje ne budu vakcinisana. No do tada ćemo se morati malo strpiti: virolog iz berlinskog kliničkog centra Charité Christian Drosten smatra da bi to mogao biti slučaj tek za oko godinu i po dana.
