Poslije sto dana rata koji su Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli protiv Irana, sukob ulazi u novu fazu. Iako se sve glasnije govori o primirju, borbe nisu potpuno prestale, a političke, vojne i ekonomske posljedice osjećaju se širom svijeta.
Novi udari prekinuli primirje i podigli cijene nafte
Stoti dan rata obilježen je razmjenom udara Irana i Izraela, što predstavlja prve direktne napade od kada su Sjedinjene Američke Države prije dva mjeseca posredovale u sklapanju primirja između Teherana i Jerusalema.
Samo nekoliko sati kasnije, iranska vojska saopćila je da obustavlja ofanzivne operacije. Izraelske odbrambene snage (IDF) navele su da je ratno vazduhoplovstvo tokom noći gađalo vojne ciljeve povezane sa iranskim režimom u zapadnom i centralnom dijelu Irana.
Napadi su uslijedili nakon što je Iran lansirao rakete prema Izraelu, kao odgovor na izraelske udare na južna predgrađa Bejruta. Izrael tvrdi da je akcija u Libanu bila odmazda za napade Hezbollaha.
Eskalacija sukoba odmah se odrazila i na svjetska tržišta, pa su cijene nafte jutros naglo porasle zbog straha investitora od novog širenja sukoba na Bliskom istoku. Američki predsjednik Donald Trump pokušao je umiriti situaciju, tvrdeći na društvenoj mreži Truth Social da su i Izrael i Iran spremni za hitan prekid vatre.
Isplivale ozbiljne greške u procjeni: Iran nije Irak
Rat koji je počeo kao demonstracija američko-izraelske vojne nadmoći pretvorio se u iscrpljujući sukob bez jasnog pobjednika. Iako su SAD i Izrael ubili vrhovnog vođu Alija Khamneija, veliki broj visokih iranskih zvaničnika i uništili značajan dio vojne infrastrukture, Iran nije kolabirao.
Naprotiv, Islamska Republika uspjela je preživjeti najteže udare, reorganizirati političko rukovodstvo predvođeno Mojtabom Khamneijem i pronaći načine da uzvrati, dok je Revolucionarna garda dodatno učvrstila kontrolu nad državom.
Analitičari smatraju da je Washington ozbiljno potcijenio protivnika. Iranski stručnjak Mostafa Najafi navodi da su SAD pogrešno procijenile geografsku veličinu zemlje, broj stanovnika i sposobnost režima da mobiliše društvo.
Posebno se pokazalo da promjena režima nije realan scenario bez kopnene invazije, za koju Bijela kuća nema političku ni vojnu podršku. Bivši američki ambasador Ryan Crocker istakao je da je vrlo jasno da se ovaj režim ne može srušiti vazdušnim udarima.
Hormuški moreuz kao blokada za svjetsku ekonomiju
Upravo je Hormuški moreuz postao najjače iransko oružje i simbol ovog rata. Iran je praktično paralizovao jedan od najvažnijih energetskih koridora na svijetu, kroz koji prolazi veliki dio globalnog izvoza nafte i gasa. I pored primirja koje je stupilo na snagu početkom aprila, napadi na ovom području nisu prestali.
Američka Centralna komanda saopćila je da je tokom vikenda oborila više iranskih dronova iznad Hormuškog moreuza, dok su rakete ispaljene prema Bahreinu i Kuvajtu presretnute.
Crocker objašnjava da je najveća lekcija ovog rata pokazala koliko je važna kontrola strateških pomorskih prolaza, navodeći da bi i Kinezi mogli izvući pouku iz iranskog zatvaranja ovog moreuza jer nije potrebno voditi totalni rat da bi se ostvarili globalni ciljevi, već je dovoljno stegnuti obruč oko ključnih plovnih puteva.
Istovremeno, Washington i Teheran i dalje su u sporu oko milijardi dolara zamrznute iranske imovine. Trumpova administracija želi da taj novac bude iskorišten za obnovu štete nanesene američkim saveznicima u Zaljevu, dok Iran zahtijeva da mu sredstva budu vraćena.
Trump pod ogromnim pritiskom kod kuće
Dok pregovori tapkaju u mjestu, raste i politički pritisak na Trumpa u domovini.
Rat sa Iranom postao je jedna od najnepopularnijih spoljnopolitičkih odluka njegove administracije. Anketa Univerziteta Maryland pokazala je da samo 16 procenata Amerikanaca smatra da SAD pobjeđuju u ratu ili da su već pobijedile. Većina ispitanika ocjenjuje da je sukob nanio više štete nego koristi američkim interesima.
Profesor Shibley Telhami sa Univerziteta Maryland navodi da je situacija posebno zabrinjavajuća za republikance jer veoma malo Amerikanaca vjeruje da ovaj rat služi njihovim interesima. Rat je dodatno pogodio američke potrošače zbog rasta cijena energenata.
Zatvaranje Hormuškog moreuza izazvalo je skok cijena nafte i goriva, pa se spoljnopolitička kriza direktno prelila na džepove američkih birača, postavši primarno pitanje novčanika.