Dronovi u ratu služe za izviđanje, ali i kao smrtonosno oružje. Jedna latvijska firma za proizvodnju vojnih bespilotnih letjelica ne uspijeva zadovoljiti ogromnu potražnju – do koje je doveo prije svega rat u Ukrajini, piše DW.
Kad sam počela, nisam znala ni šarafciger okretati
Senzori koji reagiraju na otisak prsta, dupla sigurnosna vrata, mrežice za kosu, laboratorijska odijela, zaštita na cipelama. Onaj ko ulazi u dvoranu za proizvodnju dronova mora biti sterilno čist. „Kada sam počela ovdje raditi, nisam znala u koju stranu da okrećem šarafciger", priča nam jedna Ukrajinka o svojim početim iskustvima.
Nakon izbijanja rata, mnoge Ukrajine koje tu rade došle su u Latviju kao izbjeglice. U svojoj zemlji su radile kao bibliotekarke ili knjigovođe. Sada prave bespilotne letjelice za ukrajinsku vojsku. Ugrađuju motore u dronove i montiraju dijelove kamera. Većina njih je ovdje tek odnedavno.
Украинцы оснастили дроны механизмами для сброса небольших гранат и атакуют с воздуха отдельные группы российских солдат. Давайте разберемся как они это делают ⬇️ pic.twitter.com/MulQkFvTwI
— IanMatveev (@ian_matveev) April 29, 2022
Proizvode 70 puta više, još nije dovolino
Latvijska firma za koju rade, „Atlas Aerospace“, nedavno se suočila s drastičnim povećanjem broja narudžbi – i morala je zaposliti više radnika. Kupci se posebno zanimaju za vojne izviđačke dronove. „Ranije sam bio sretan kada bi uspjeli prodati deset dronova za mjesec dana, a danas prodajemo 700 komada mjesečno i to još nije dovoljno", kaže direktor „Atlas Aerospacea" Ivan Tolčinski.
Tolčinski je rođen u Ukrajini, a odrastao je u Izraelu. Ima 36 godina i ratni je veteran. Kao izraelski vojnik se borio u Libanonu – bio je snajperist u jednoj specijalnoj jedinici. Kasnije je studirao zrakoplovnu i svemirsku tehniku. To što je njegova firma u Latviji, puki je slučaj, kaže: proizvodnja dronova u Izraelu bi koštala mnogo više.
'Revolucija na taktičkom nivou'
„Atlas Aerospace" pravi male dronove na sklapanje koji se mogu nositi u ruksaku. Forma je prvobitno bila orijentirana na civilno tržište, ali se postupno i sve više fokusirala na vojsku. Sada proizvodi dronove po standardima NATO-a. Prije rata u Ukrajini, glavni kupac je bila nizozemska vojska, ali sada su Nizozemci gotovo neprimjetni na listi naručitelja.
Ukrajinske specijalne jedinice rado koriste izviđačke dronove. Oni mogu letjeti iznad nepoznatog terena i direktno prenijeti sliku svojih kamera u štab operacije. Raspolažu i infracrvenim kamerama za noćno snimanje. Do sada je „Atlas“ isporučio ukrajinskoj vojsci već više od 100 dronova.
„Riječ je o revoluciji na taktičkom nivou", kaže Tolčinski. „Vojnici na terenu sada mogu samostalno izviđati okolinu. Ako, na primjer, jedna grupa vojnika želi preći preko nekog puta, prije toga može pomoću dronova provjeriti je li s druge strane zasjeda".
„Bojno polje je postalo nešto transparentnije“, kaže stručnjakinja za dronove iz Evropskog savjeta za vanjske odnose Ulrike Franke. „Sada imamo vojnike koji mogu djelovati samostalnije, jer sada sami mogu saznati što je iza sljedećeg zida ili brda".
Dronovi bacaju bombe kućne proizvodnje
Zbog toga su dronovi nakon Drugog svjetskog rata postali sveprisutni. Posebno su popularni dronovi široke potrošnje koje je relativno lako izmjeniti tako da mogu bacati i male bombe. Na internetu ima mnogo video-snimaka na kojima vojnici pokazuju kako modificiraju dronove. Bombe koje se aktiviraju na vrijeme ili udarom u podlogu se za dronove pričvršćuju mehanizmom proizvedenim u 3D-štampaču.
Для атаки используют доработанную гранату ВОГ-17 от гранатомета АГ-17. К ней на 3D-принтере напечатаны хвостовик и передняя часть pic.twitter.com/EwhrCRg6yN
— IanMatveev (@ian_matveev) April 29, 2022
Bombe se ispuštaju pomoću daljinskog upravljača. Mnogi popularni dronovi koji se svuda prodaju proizvode se u Kini. Ukrajinski vojnici su optužili firmu DJI, vodećeg svjetskog proizvođača civilnih dronova, da prenosi ruskoj vojsci podatke o lokaciji i letovima svojih dronova. DJI to poriče.
Omiljeni zbog stalnih mijenjanja frekvencije
Civilni dronovi imaju i jednu veliku manu: njima se upravlja na fiksnoj frekvenciji koju je moguće ometati specijalnim uređajima zvanim „Jammeri". Oni mogu izazvati i pad drona. Dronovi firme „Atlas Aerospace" stalno mijenjaju radne frekvencije – i zbog toga su vrlo omiljeni.
U latvijskoj tvornici grupa žena je nagnuta nad stol za montažu. Uz pomoć rukavica, pinceta i skalpela uvježbavaju precizan rad – sklapanje kamere za jedan dron. Dvije radnice su iz Ukrajine i ponosne su na svoj rad: „Mi pravimo dronove za ukrajinsku vojsku. Uz njihovu pomoć, dobit ćemo rat", kaže jedna od njih.
„Atlas“ već planira gradnju još jednog proizvodnog pogona da bi mogao zadovoljiti potražnju. Koliko god dronova napravili, Ukrajina hoće – još. Jedan borbeni dron ima prosječan „radni vijek" od 48 sati. Posao je više nego unosan.
