Ratni zarobljenici u Ukrajini dolaze iz gotovo svih dijelova svijeta – od Kenije i Nepala do Tadžikistana. Iako govore različite jezike i dolaze iz potpuno različitih kultura, svi imaju istu poruku: tvrde da ih je Rusija prevarila, obmanula i natjerala da ratuju u sukobu u kojem nikada nisu željeli učestvovati, piše CNN.
Ukrajinski Koordinacioni štab za postupanje s ratnim zarobljenicima navodi da se trenutno u ukrajinskom zarobljeništvu nalazi skoro 200 stranaca iz 37 zemalja koji su se borili na ruskoj strani. Njihova svjedočenja otkrivaju šokantne oblike ucjene, lažnih obećanja i finansijskih mamaca kojima se Moskva koristi kako bi popunila redove vojske.
Kako se Rusija suočava s padom spremnosti vlastitog stanovništva da ide u rat, sve se agresivnije okreće strancima.
GeneraI Dmitrij Usov kaže da je Ukrajina identificirala više od 18.000 stranih boraca iz čak 128 zemalja koji su se borili ili se i dalje bore za Rusiju. Ta brojka ni ne uključuje hiljade sjevernokorejskih vojnika poslanih u sklopu bilateralnog vojnog sporazuma.
Upozorenja širom svijeta: “Prestanite novačiti naše građane”
Porast broja angažovanih stranaca izazvao je diplomatske reakcije u više država. Kenijski predsjednik William Ruto javno je izrazio zabrinutost zbog “ilegalnog regrutiranja mladih Kenijaca”, dok je Južna Afrika otvorila istragu nakon što je 17 njenih državljana zatražilo pomoć da se vrate kući iz ratne zone u Donbasu.
Indija je saopćila da se 44 njena državljana bore na ruskoj strani, ističući da je pokrenula hitne razgovore s Moskvom s ciljem njihovog oslobađanja i prekida ove prakse.
Broj stranaca na bojišnici dramatično raste. Ukrajina je u prvih devet mjeseci ove godine zarobila dvostruko više stranih vojnika nego u cijeloj prošloj godini.
Kremlj se suočava s ogromnim gubicima i demografskom krizom
Rusija vodi iscrpljujući rat u kojem plaća ogromnu cijenu. Zapadne obavještajne službe procjenjuju da je od početka invazije poginulo više od 250.000 ruskih vojnika, a ukupan broj žrtava prelazi milion.
Svakog dana, prema britanskoj obavještajnoj službi, pogine ili bude ranjeno oko 1.000 ruskih vojnika. U takvim okolnostima Rusiji hitno treba novo ljudstvo, dok spremnost vlastitog stanovništva za mobilizaciju rapidno opada.
Zbog toga se Kremlj sve više oslanja na strance i nudi im finansijske stimulanse, brže državljanstvo ili čak prijeti deportacijom i zatvorom.
Prevara pod maskom posla: “Rekli su nam da idemo na građevinu”
Neki od zarobljenika tvrde da su u Rusiju stigli misleći da će raditi obične poslove – u građevini, skladištima ili kao vozači. U stvarnosti, nakon dolaska su bili prisiljeni potpisivati ugovore na ruskom jeziku i slani na front.
Ukrajinski zvaničnici kažu da obuka traje samo sedmicu do dvije, a zatim ih šalju direktno u jurišne jedinice. Od 18.000 identificiranih stranaca, najmanje 3.388 je poginulo.
Države poput Šri Lanke, Nepala i Kube pokrenule su hitne mjere kako bi spriječile daljnje novačenje svojih građana, dok su neke zemlje čak zabranile putovanja u Rusiju i Ukrajinu radi rada. Nepal je tako uspio drastično smanjiti broj svojih državljana u ruskoj vojsci.