Na graničnim prijelazima s Ukrajinom koji primaju izbjeglice, uglavnom žene i djecu, vrlo brzo od izbijanja krize počeli su se, pored humanitaraca i volontera, okupljati svakojaki smutljivci i mutikaše koji navodno nude pomoć, a to je čak vrlo brzo postalo očito i ekipi Slobodne Dalmacije, koja je obišla šest takvih punktova.
"Ja sam iz Beča, nudim prijevoz ako nekome treba", obratio nam se čovjek pokazujući auto austrijskih oznaka.
"Mi smo iz Britanije, nudimo vozila ako neko želi sam negdje", rekao nam je mladić koji je na pitanje za koju organizaciju radi, odgovorio da je individualno tu s nekoliko prijatelja. Jedan iz Njemačke rekao je da je netom stigao kako bi pomogao, ali muvao se dezorijentirano s lijeve na desnu stranu.
Kriminalna prošlost
Jedna osoba iz Facebook grupe koja je okupljala ljude iz Hrvatske spremne pomoći ljudima iz Ukrajine nije se htjela predstaviti pravim imenom, a govorila je o nekakvom konvoju humanitarne pomoći koji će uskoro krenuti put granice. Kazala je da je članica jedne udruge. Novinari su provjerili o kome je riječ i došli su do saznanja da je to osoba kriminalne prošlosti, a da njena udruga ne postoji u državnom registru.
Dobronamjerna upozorenja preusmjerila su rad ekipe na jednu drugu grupu volontera, gdje su također upoznali osobe voljne pomoći izbjeglima, ali se ne žele javno predstavljati jer, kao, ne žele se dičiti svojim humanim gestama, što je možda tačno, ali ipak su do novinara došli glasovi kako su se na graničnom prijelazu uspjeli međusobno posvađati, da se plakalo i bilo povišenih tonova, pogrešnih informacija, naglih skretanja s rute i nepoštovanja prethodnih dogovora.
Ko su sve ljudi koji se predstavljaju humanitarcima, zapitali su novinari Slobodne nakon ovih i još nekoliko sličnih iskustava taman kada su žene iz splitske udruge Domine progovorile o trgovini ljudima i djecom iz Ukrajine.
"Ne, to nije samo zastrašujuće upozorenje", kazala je Mirjana Kučer uputivši ih na Centar za žene žrtve rata – Rosa, koji već dvadeset godina pruža pomoć i podršku ženama koje su preživjele seksualno nasilje u ratu, a osim toga u fokusu im je i suzbijanje trgovanja ljudima, kao i pomoć ženama koje su takvu trgovinu preživjele.
Lažna obećanja
"U situacijama ratnih zbivanja i izbjeglištva povećava se opasnost od trgovanja ljudima, posebno žena i djevojčica u svrhu seksualnog iskorištavanja. Specifično za situaciju u Ukrajini jest da su izbjeglice u najvećoj mjeri žene i djeca. Prema trenutačnim podacima radi se oko 90 posto žena i djece, koji su osobito ugrožena skupina kad je riječ o trgovanju ljudima.
Posredstvom mreža ženskih organizacija širom Europe, posebno Mađarske i Poljske, pristižu informacije kako na ruti izbjeglica kruže trgovci ljudima i svodnici, te da u Njemačkoj, u kojoj je prostitucija legalizirana, u bordelima već očekuju žene iz Ukrajine. Te smo informacije prenijele nadležnim tijelima u MUP-u", kaže Nela Pamuković iz Centra.
"Kolegice iz Mađarske su nas informirale da je na njihovoj granici pripremljen letak na tri jezika - mađarski, ruski i ukrajinski – koji upozorava na opasnost od vrbovanja mladih djevojaka i žena od strane makroa i trgovaca ljudima te upute za njih kako se zaštititi", dodaje Pamuković.
"Upozorenje! Na ukrajinsko-mađarskoj granici ima ljudi koji posuđuju novac, nude posao i pomažu. To su prevaranti koji žene odvode u prostituciju i strpaju ih u dužničku jamu. Žene ne bi trebale prihvaćati nikakve ponude naizgled bogatih muškaraca. Ovo je jako opasno!! Pozivajte se samo na službene izvore!! One žene koje žele ostati i raditi u Mađarskoj također bi se trebale obratiti samo službenim izvorima. Ispod je poveznica na službenu stranicu", piše na lecima koji se dijele pridošlim ženama.
U Centru za žene žrtve rata upozoravaju na službenu izjavu iz Evropske unije na temu izbjegličke krize i problema trgovanja ljudima. U njoj se navodi kako su najčešće žrtve žene i djeca, ali mogu biti i muškarci, te se i nabrajaju svi načini na koje trgovci pristupaju potencijalnim žrtvama. Tu su sljedeća upozorenja:
– pristupaju vam nepoznate osobe s nerealnim obećanjima;
– daju lažna obećanja o besplatnom transportu izvan onog koji je službeno organiziran;
– daju lažna obećanja o smještaju i zaposlenju bez potrebe za reguliranjem dozvola i drugih administrativnih elemenata;
– prijete žrtvi ako ne prihvati njihovu ponudu; prijete bliskim osobama žrtve.
Kućni robovi
Zatim se navode svrhe trgovanja kao što su seksualno iskorištavanje u prostituciji i pornografiji. Opisuje se tačno što to znači. Seksualno iskorištavanje je vrsta iskorištavanja kada je osoba prevarena, natjerana ili prisiljena sudjelovati u neželjenoj seksualnoj aktivnosti, a to se često može dogoditi u bordelima, salonima za masažu i striptiz-klubovima.
Nadalje, u trgovinu ljudima uključeno je i radno iskorištavanje, odnosno služenje u kućama. Radno iskorištavanje odnosi se na situacije u kojima su ljudi prevareni ili prisiljeni da rade za malu ili nikakvu naknadu, često pod prijetnjom kazne. Kućni radnik ili radnica ili pomoćnik je osoba koja radi u kući svoga poslodavca obavljajući razne poslove.
Ovaj aranžman postaje izrabljivački kada postoje ograničenja u kretanju kućanskih radnika, a oni su prisiljeni raditi prekovremeno za malu plaću. Također mogu trpjeti fizičko i seksualno zlostavljanje.
Zastrašujuće, ali istinito jest i trgovanje ljudskim organima. Evropske institucije i organizacije koje se bave tom problematikom upozoravaju kako to uključuje uklanjanje organa za transplantaciju ljudima bez njihova pristanka ili uz pristanak, ali im bude isplaćeno puno manje novca od dogovorenog.
Također se ljudi prisiljavaju na krivične radnje u različitim oblicima, poput trgovine drogom ili, pak, uzgoja kanabisa, distribucije droge, prosjačenja, džeparenja, otimanja torbi, krađe bankomata i prodaje krivotvorene robe.
Prisilni kriminal obuhvata i prijevaru u socijalnoj skrbi. To se događa, pojašnjava se u dokumentima EU, kada trgovci ljudima lažno podnose zahtjeve za porezne olakšice i druga socijalna davanja koristeći podatke o žrtvama. U ovu sferu može se uključiti i prisiljavanje osoba da dižu kredite u bankama ili potpisuju ugovore o pretplati s teleoperaterima.
Prepoznajte trgovce ljudima i zaštitite se – glase upozorenja za ljude u nevolji. Preporučuje im se da nepoznatim osobama ne daju svoje osobne dokumente, da se za pomoć obraćaju službenim osobama – policiji, Crvenom križu, civilnoj zaštiti.
