Nakon ulaska u direktan sukob s Izraelom 2. maja, Hezbolah se suočava s najtežim trenucima u svojoj istoriji. Prema procjenama koje prenosi Reuters, grupa je platila stravičnu cijenu: Izrael je okupirao velike dijelove južnog Libana, raselio hiljade šijitskih vjernika i eliminisao ključni dio vojnog vrha i ljudstva.
Kraj ere Hasana Nasralaha
Najveći udarac za grupu, koju je 1982. godine osnovala Iranska revolucionarna garda, jeste pogibija dugogodišnjeg vođe Hasana Nasralaha. Pored gubitka lidera, procjenjuje se da je u borbama ubijeno oko 5.000 boraca, što je ozbiljno uzdrmalo njihovu dominaciju nad libanskom državom. Iako Hezbolahov ured za medije tvrdi da su ove brojke netačne, gubici na terenu su vidljivi i ogroman su teret za organizaciju.
Politički potres u Bejrutu: Vlada razgovara s Izraelom
Dok Hezbolah krvari na jugu, u Bejrutu jača opozicija. Domaći protivnici optužuju grupu da Liban uvlači u neprestane i razorne ratove radi iranskih interesa. Kao dokaz slabljenja uticaja Hezbolaha navodi se istorijski potez libanske vlade koja je u aprilu, po prvi put nakon više decenija, održala direktne razgovore s Izraelom – odluci kojoj se Hezbolah žestoko, ali bezuspješno protivio.
"Prekid začaranog kruga" ili bolna pat-pozicija?
Zastupnik Hezbolaha, Ibrahim al-Moussawi, negira da grupa djeluje isključivo kao produžena ruka Teherana. On ističe da je cilj sukoba bio prekidanje kruga u kojem Izrael može nekažnjeno vršiti atentate i bombardovanja. Ipak, analitičari poput Yezida Sayigha iz Carnegie Middle East Centera upozoravaju da otpornost koju je Hezbolah pokazao nije isto što i strateški dobitak.
Trenutna situacija na jugu Libana opisuje se kao "bolna pat-pozicija". Iako je primirje uz posredovanje SAD-a stupilo na snagu 16. aprila, vatra se i dalje razmjenjuje u tampon zoni koju kontroliše izraelska vojska. Stručnjaci zaključuju da će samo sveobuhvatan sporazum između Washingtona i Teherana moći trajno obuzdati sukob.