U narednim danima predviđa se na hiljade smrtnih slučajeva kao posljedice toplotnog talasa u Evropi, koja se suočava s ekstremnim vrućinama.
Južna Evropa je na udaru snažnog toplotnog talasa sa temperaturama koje dostižu čak 46 stepeni Celzijusa, koliko je zabilježeno u španskoj regiji Huelva, što predstavlja novi nacionalni rekord za juni. Istovremeno Italija, Grčka, Portugal i Zapadni Balkan također se suočavaju s ekstremnim temperaturama, požarima i ljudskim žrtvama.
Upozorenje stručnjaka
Stručnjak Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) izdao je u ponedeljak ozbiljno upozorenje, pozivajući na brže mjere kako bi se spriječile desetine hiljada, kako je naveo, "nepotrebnih smrti".
"Više nije pitanje da li ćemo imati toplotni talas, već koliko njih ćemo doživeti ove godine i koliko će trajati", rekla je Marisol Yglesias Gonzalez iz Odjeljenja za klimatske promjene i zdravlje SZO u Bonu.
Pierre Masselot iz Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu, govoreći o broju ljudi koji bi mogli biti u opasnosti, rekao je da bi ovaj toplotni talas mogao da izazove više od 4.500 dodatnih smrtnih slučajeva između 30. juna i 3. jula, prenio je Politico.
"Zemlje koje bi mogle da imaju najveću stopu dodatne smrtnosti su Italija, Hrvatska, Slovenija i Luksemburg", rekao je on.
Inače, toplotni talasi godišnje odnose više od 175.000 života u evropskom regionu SZO, od Islanda do Rusije. U velikoj studiji koju je Maselo koautor, a koja je objavljena u januaru i obuhvatila 854 evropska grada, upozorava se da će broj smrtnih slučajeva usljed vrućina drastično porasti ako se ne da prioritet značajnim mjerama prilagođavanjima klimatskim promjenama.
SZO je u ponedeljak ponovila da klimatske promjene, podstaknute sagorevanjem fosilnih goriva, znače da će toplotni talasi postajati češći, opasniji i intenzivniji, što će dovesti do težih bolesti i većeg broja smrtnih ishoda.
Skoro dvije trećine španskih gradova dobilo je upozorenja o zdravstvenom riziku, uključujući 804 grada koji su na najvišem nivou pripravnosti, prema podacima nacionalne meteorološke agencije Aemet. Portparol je izjavio da se u cijeloj zemlji očekuje intenzivna vrućina do 3. jula. Upozorenja su također na snazi u Francuskoj, Italiji, Portugalu i Grčkoj.
Grčka vlada je također izdala upozorenja o zagađenju vazduha zbog požara koji su zahvatili obalne gradove u blizini Atine. U međuvremenu je više od 50.000 ljudi evakuisano u Turskoj, prvenstveno zbog požara kod Izmira.
Savjeti ljudima
SZO savjetuje ljudima da se hidriraju da izbjegavaju podnevnu vrućinu i da domove održavaju hladnim. Ovo posebno važi za ranjive grupe, uključujući starije osobe, djecu, radnike na otvorenom, trudnice i osobe sa hroničnim zdravstvenim problemima.
"Ljudi koji uzimaju lijekove poput antidepresiva ili lijekova za pritisak također bi trebalo da budu oprezni", izjavila je Iglesias Gonzales.
Međutim, kako navodi Politico, nije riječ samo o reagovanju kada toplotni talasi nastupe, već i o boljoj pripremljenosti uopšte, poručuju iz SZO.
U istraživanju iz 2022. godine, samo 21 od 57 zemalja u evropskom regionu SZO izvijestilo je da ima nacionalni akcioni plan za zdravlje u slučaju vrućine. Od toga, 14 zemalja je članica EU.
"Od ključnih preporuka SZO, najčešće se sprovode pravovremeni sistemi upozoravanja i kampanje informisanja. Međutim, zemlje zaostaju kada je reč o pripremi svojih zdravstvenih sistema i sprečavanju izloženosti toploti boljim urbanističkim planiranjem", ističe Iglesias Gonzales.
SZO će naredne godine izdati nove ažurirane smjernice za vlade, uključujući savjete o strategijama "hlađenja usmjerenim na ljude" na urbanom i regionalnom nivou, kako bi se ljudi zaštitili od vrućina.