Stres je sastavni dio sadašnjice. Kada smo suočeni sa stresorom naše tijelo proizvodi više hormona stresa. Kortizol, hormon kojeg luči nadbubrežna žlijezda, igra ulogu u odgovoru našeg tijela na stres. S druge strane, adrenalin kontrolira našu reakciju, povećava broj otkucaja srca i povećava krvni pritisak. Dugoročna izloženost velikim količinama kortizola i drugih hormona stresa može utjecati na naše fizičko, mentalno i kognitivno zdravlje.
Kada tijelo otpušta hormone stresa, zapravo se trudi izbjeći ili se othrvati “opasnosti” koja je pred njih. Kortizol tjera tijelo da otpušta više glukoze, a adrenalin srce da kuca jače, što rezultira povećanim krvnim tlakom. Ovaj proces može uzrokovati niz fizičkih simptoma.
Suočeni sa stresom, automatski se “stišćemo”. Ovakva napetost može dovesti do hronične boli u mišićima, uglavnom u donjem dijelu leđa, vratu i ramenima, piše meddox.hr.
Napetost u vratu, vilici i ramenima povezana sa stresom može biti okidač za glavobolju, uključujući i migrenu.
Disajni putevi u našim plućima se sužavaju kada smo pod stresom, zbog čega dišemo brže i pliće. Stres može izazvati astmatični napad kod alergičara ili osoba s astmom.
Promjene u crijevnim bakterijama povezane sa stresom mogu uzrokovati niz gastrointestinalnih problema, od proljeva i zatvora do mučnine, povraćanja, nadutosti i bolova u trbuhu.
Ekstremni i hronični stres može uzrokovati disfunkciju osovine hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda (HHA), sustava odgovornog za regulaciju našeg odgovora na fizički stres. Pretjerana aktivacija HHA osi može uzrokovati razne probleme sa spavanjem, poput loše kvalitete sna i nesanice.
Kada smo pod stresom, mozak nema dovoljno resursa koje može odvojiti za procese kao što su razmišljanje, planiranje, fokusiranje.
Ovaj termin označava različite kognitivne probleme, uključujući poteškoće u koncentraciji, smanjen raspon pažnje, sporije procese razmišljanja i nemogućnost obavljanja više zadataka istovremeno.
Najvjerojatnije uslijed upalnog odgovora tijela i promjena u mozgu izazvanih stresom, stres može utjecati na naše kratkoročno i dugoročno pamćenje, kao i na našu sposobnost stvaranja novih sjećanja i učenja novih informacija.
