Proljeće je period kada svi malo zastanu, ali to je često i vrijeme kada potisnuta iscrpljenost ispliva na površinu. Svi osjećamo stres zbog posla, ali kada taj osjećaj postane dubok, površna rješenja poput nekoliko dana odmora mogu samo produžiti agoniju bez rješavanja pravog problema.
Iako su povezani, „burnout“ (sindrom izgaranja) i stres nisu isto. Glavna razlika je u tome što je stres stanje prevelike napetosti, dok je „burnout“ stanje potpune iscrpljenosti u kojem osoba više nema šta da pruži.
„Burnout“ prate cinizam, mentalno distanciranje i osjećaj praznine, uz niz fizičkih simptoma koji mogu pokvariti čak i najljepše slobodne dane.
Zašto je „burnout“ opasan?
Mnogi ne znaju da „burnout“ može ozbiljno narušiti kratkoročno pamćenje, pažnju i druge kognitivne procese neophodne za rad.
Svjetska zdravstvena organizacija ga od 2019. godine definiše kao posljedicu hroničnog stresa na radnom mjestu koji nije uspješno kontrolisan, a prepoznaje se kroz tri dimenzije:
Hronični umor: osjećaj da se ne možete odmoriti čak ni tokom praznika.
Mentalna distanca: povećan negativizam prema poslu.
Pad efikasnosti: osjećaj da niste dovoljno dobri u onome što radite.
Da li su meditacija i nekoliko dana odmora dovoljni?
Iako su par slobodnih dana, meditacija ili tim-bilding dobar početak, oni sami ne mogu riješiti probleme poput neodržive količine posla ili toksičnog okruženja.
Sa psihološke strane, jedna od naših osnovnih potreba je priznanje i osjećaj sigurnosti. Kada se osjećamo korisno i cijenjeno, postajemo ispunjeniji. To nije luksuz – to je urođena potreba da radu damo smisao.
Problem nije (uvijek) u vama
Osjećaj pritiska da radite čak i kada ste bolesni, strah od greške i prekomjerno miješanje posla u privatni život (onaj trenutak kada tokom porodičnog ručka provjeravate mejlove) nisu vaši lični problemi, već karakteristike radnog okruženja.
Zato samo „malo više sna“ često nije dovoljno. Svaka organizacija treba da teži stvaranju zdravog okruženja zasnovanog na povjerenju.
Lični faktori: zamka perfekcionizma
Ipak, postoje i lični faktori. Istraživanja pokazuju da je perfekcionizam jedan od glavnih uzroka.
Kada imamo gotovo kompulzivnu potrebu da uvijek dajemo maksimum, čak i u lošim uslovima, trošimo energiju na nerealne standarde. To je često povezano sa strahom od neuspjeha i osude.
Posljedice po zdravlje
„Burnout“ nije samo „faza“. Može uzrokovati hronične bolove, glavobolje, srčana oboljenja i nesanicu. Na kraju vodi ka čestim bolovanjima ili potpunom napuštanju profesije. Zato je važno da dane odmora iskoristite da oslušnete svoje tijelo.
Ako se i nakon toga osjećate prazno, možda nije u pitanju običan umor. Ne čekajte da stres postane ambis, pravovremena prevencija i postavljanje granica ključni su za vaše dugoročno zdravlje.