Stres ne utiče samo na psihu, njegove posljedice se vrlo često osjećaju i u stomaku. Sve više istraživanja potvrđuje postojanje tzv. ose crijeva i mozga, odnosno snažne dvosmjerne veze između probavnog sistema i nervnog sistema. Razumijevanje ove veze može objasniti zašto se kod stresa javljaju nadutost, bolovi u stomaku ili promjene u varenju.
Kako funkcioniše veza između crijeva i mozga?
Stručnjaci objašnjavaju da osa crijeva i mozga predstavlja stalnu komunikaciju između digestivnog sistema i centralnog nervnog sistema. Mozak utiče na varenje, ali i crijeva šalju signale koji mogu uticati na raspoloženje i reakciju na stres.
Ključnu ulogu ima vagus nerv, koji povezuje mozak i organe za varenje.
U crijevima se nalazi i enterični nervni sistem, poznat kao „drugi mozak“. On upravlja procesima kao što su gutanje, rad želuca, lučenje enzima i apsorpcija hranljivih materija.
Zašto stres osjećamo u stomaku?
Kada ste pod stresom, tijelo luči hormone poput kortizola, koji organizam prebacuju u „režim preživljavanja“. U tom stanju varenje nije prioritet, pa se mogu javiti:
- mučnina
- gubitak apetita
- grčevi u stomaku
- nadutost
- dijareja ili zatvor
- osjećaj „leptirića u stomaku“
Kod različitih ljudi stres može ubrzati ili usporiti rad crijeva.
Kako crijevne bakterije utiču na raspoloženje?
U crijevima živi milijarde bakterija koje čine mikrobiom. One učestvuju u stvaranju serotonina i dopamina, hormona važnih za raspoloženje i osjećaj smirenosti.
Kada stres naruši ravnotežu mikrobioma, može doći do:
- lošijeg raspoloženja
- pojačane anksioznosti
- umora
- probavnih problema
Procjenjuje se da se oko 90% serotonina nalazi upravo u crijevima.
Stres i sindrom iritabilnog crijeva (IBS)
Kod osoba sa IBS-om stres često pogoršava simptome kao što su:
- bolovi u stomaku
- nadutost
- zatvor ili proljev
- izmjena zatvora i proljeva
Stres može kod nekih ubrzati, a kod drugih usporiti rad crijeva.
Kako pomoći crijevima kroz ishranu?
Ishrana ima veliku ulogu u zdravlju crijeva. Posebno se preporučuju:
Fermentisane namirnice (probiotici): jogurt, kefir, kiseli kupus, kimči, kombuha
Namirnice bogate vlaknima: voće, povrće, mahunarke, zobene pahuljice, orašasti plodovi i integralne žitarice
Raznovrsna biljna ishrana pomaže zdravijem mikrobiomu i boljem varenju.
ko primjećujete da vam se stomak „buni“ u stresnim situacijama, to nije slučajnost. Mozak i crijeva su direktno povezani. Briga o ishrani, snu, kretanju i stresu može istovremeno poboljšati i varenje i mentalno zdravlje.