Na ovoj plavoj planeti koju zovemo Zemlja, davno se pojavio zadivljujući fenomen koji nazivamo život, šireći se sve dok nije prekrio gotovo svaki njen kutak.
Prema jednoj teoriji, intenzivno bombardovanje asteroidima koje je Zemlja pretrpjela prije oko četiri milijarde godina imalo je ključnu ulogu u nastanku života, bez tih svemirskih stijena možda danas ne bismo ni postojali.
Novo otkriće u Južnoj Koreji sugeriše da je utjecaj asteroida možda bio još složeniji nego što se ranije mislilo. Ispod kratera nastalog udarom prije oko 42.000 godina, tim geologa Jessu Lima iz Korejskog instituta za geonauke i mineralne resurse identifikovao je stromatolite.
Stromatoliti su slojevite strukture koje grade mikrobne zajednice i smatraju se jednim od najstarijih dokaza života na Zemlji. Ovo otkriće sugeriše da je toplota od udara možda stvorila dugotrajno hidrotermalno okruženje, slično toplim izvorima, u kojem su mikroorganizmi mogli da se razvijaju.
Moguće je da su tokom perioda intenzivnog bombardovanja u ranoj historiji Zemlje udarni krateri stvarali brojna privremena utočišta za rani život. Ipak, porijeklo života i dalje nije u potpunosti razjašnjeno, ne zna se tačno kako su se nežive materije organizovale u prve biološke sisteme.
Jedan od ključnih tragova nalazimo upravo u stromatolitima. Ove slojevite strukture, koje grade mikrobi poput cijanobakterija, pronađene su u stijenama starim i do 3,5 milijardi godina, što ih čini jednim od najstarijih poznatih dokaza života na Zemlji.
Međutim, još uvijek nije jasno kako su te zajednice nastale i širile se — kao da pokušavate sastaviti slagalicu od 1.000 dijelova, a imate samo nekoliko.
Basen Jeokjung-Chogje u Južnoj Koreji možda daje nove tragove u toj slagalici, nudeći kontekst sličan onome u krateru Chiksulub, gdje su raniji nalazi mikrobioloških tragova bili predmet različitih tumačenja.
Ova struktura je tek nedavno prepoznata kao udarni krater. Kasnije analize pokazale su prisustvo materijala meteoritskog porijekla, kao i dokaze da je nekada sadržavao veliko vodeno tijelo.
Istraživači su ispod sjeverozapadnog dijela kratera pronašli stromatolite prečnika 10–20 cm. Poznato je da udari asteroida mogu zagrijati Zemljinu koru i stvoriti hidrotermalna jezera, gdje se toplota postepeno oslobađa i omogućava razvoj mikroba.
Analize su pokazale prisustvo europijuma, elementa koji ukazuje na hidrotermalne procese. Dodatni dokazi poput kalcijuma, kalcita i sumpora također podržavaju ideju da je riječ o toplom, mikrobiološki aktivnom okruženju.
Metodom radioaktivnog ugljika, jedan uzorak stromatolita datiran je na period prije 23.400 do 14.600 godina, što sugeriše da je hidrotermalno jezero postojalo desetine hiljada godina.
Ovo otkriće pokazuje da udari asteroida mogu slučajno stvoriti povoljna okruženja za razvoj mikroba. Ako je rana Zemlja bila puna takvih kratera, mogla je imati mnogo sličnih „utočišta života“.
Rana Zemlja je imala vrlo malo kisika prije oko 2,4 milijarde godina. Naučnici smatraju da su prvi oblici fotosinteze, poput cijanobakterija, bili ključni za stvaranje današnje atmosfere, a stromatoliti su možda igrali važnu ulogu u tom procesu.