Udruženje Aarhus centar u Bosni i Hercegovini, u partnerstvu s Centrom za životnu sredinu, češkom organizacijom Arnika i Centrom dr. Stjepan Bolkay, organiziralo je okrugli sto u okviru projekta "Dragulji prirode BiH", koji je održan u Tomislavgradu u petak, 5. decembra, s ciljem uspostave konstruktivnog dijaloga između nadležnih institucija i javnosti s područja Livanjskog kantona o mogućnostima zaštite visoko vrijednih prirodnih područja u ovom kantonu.
Redovna profesorica na Prirodno-matematički fakultetu Univerziteta u Sarajevu Lada Lukić Bilela govorila je o važnosti očuvanja speleološkog mikrobioma i kroz praktične primjere objasnila povezanost i utjecaj mikrobioma podzemlja na zdravlje i opstanak ljudske vrste, saopćili su organizatori.
"Danas više niko ne govori o zdravlju čovjeka. Naučna zajednica je već odavno usvojila pojam 'one health-jedno zdravlje', a to uključuje zdravlje čovjeka i zdravlje ekosistema koji ga okružuje, nema zdravlja čovjeka bez zdravog ekosistema", kazala je Lukić-Bilela.
Josip Marković ispred Speleološke udruge "Mijatovi dvori" je kroz prezentaciju o vrijednosti planine Grabovica predočio argumente zašto ova planina treba biti proglašena geoparkom.
Predstavnici udruženja "Očuvajmo duvanjski kraj", Dinarica, "Očuvajmo naš kraj", "Spasimo vode Mandeka", "Attivo" Kupres, Mladi Buškog blata i Zavičajnog društva "Zavelim" podijelili su iskustva i poteškoće s kojima se suočavaju u zaštiti prirode.
Predstavnica Federalnog ministarstva okoliša i turizma Zineta Mujaković objasnila je procedure za stavljanje određenih područja pod zaštitu i istakla spremnost Ministarstva da pomogne i stručnim savjetima i financijskim potporama za izradu elaborata.
Među zaključcima okruglog stola je izrada kumulativne studije utjecaja na okoliš.
Udruženja će uputiti zahtjev Vladi LK da ispuni svoju zakonsku obavezu i pokrene izradu kumulativne studije utjecaja na okoliš za već postojeća i planirana energetska postrojenja.
Učesnici okruglog stola zahtijevaju hitan moratorij na sve energetske projekte u LK dok se ne izradi detaljna analiza prirodnih resursa, uključujući hidrološke i hidrogeološke studije, identificiraju prioritetna područja zaštite, te utvrde jasne mjere očuvanja bioraznolikosti i održivog razvoja, uz puno učešće javnosti i lokalne zajednice.