Novo poskupljenje goriva u Hrvatskoj ponovo je otvorilo pitanje kako iz svakog rezervoara izvući što više kilometara i smanjiti troškove vožnje.
Vozači u Hrvatskoj od sutra će litar benzina plaćati 1,62 eura, osam centi više nego do sada. Dizel je poskupio za 16 centi i koštat će 1,75 eura po litru, dok će cijena plavog dizela porasti s 1,02 na 1,21 euro.
U takvim okolnostima mnoge vozače zanima postoji li brzina pri kojoj automobil troši najmanje goriva. Jedna precizna vrijednost ne postoji jer potrošnja zavisi od modela i motora, ali stručnjaci navode okvirni raspon u kojem je većina vozila najekonomičnija.
Najmanja potrošnja između 70 i 90 kilometara na sat
Kod većine modernih benzinskih i dizelskih automobila najbolji odnos potrošnje i prijeđene udaljenosti postiže se pri brzini između 70 i 90 kilometara na sat.
Motor tada radi u višem stepenu prenosa i pri relativno malom broju obrtaja. Otpor zraka još nije toliko izražen, a za održavanje brzine nije potrebna velika snaga motora.
Ipak, nije važna samo brzina. Najviše goriva može se uštedjeti ujednačenom vožnjom, bez naglog ubrzavanja i kočenja.
Zašto potrošnja naglo raste nakon 100 kilometara na sat
Najveći neprijatelj ekonomične vožnje na otvorenoj cesti je otpor zraka. Kako se brzina povećava, on raste približno s kvadratom brzine.
To znači da automobil pri brzini od 130 kilometara na sat ne troši tek neznatno više energije nego pri 90 kilometara na sat. Motor mora proizvesti znatno veću snagu kako bi savladao rastući aerodinamički otpor, zbog čega se povećava i potrošnja goriva.
Automobil koji pri brzini od 90 kilometara na sat troši oko pet litara goriva na 100 kilometara, pri brzini od 130 kilometara na sat često će trošiti između šest i sedam litara. Pri brzini od 150 kilometara na sat potrošnja može premašiti osam litara.
Precizne vrijednosti zavise od modela, vrste motora, mase vozila i uvjeta na cesti, ali je pravilo uglavnom isto – s povećanjem brzine potrošnja raste sve brže.
Brža vožnja donosi malu vremensku korist
Mnogi vozači vjeruju da će znatno bržom vožnjom mnogo ranije stići na odredište. Međutim, istraživanje Univerziteta Minnesota pokazalo je da prekoračenje brzine u prosjeku donosi veoma malu vremensku korist, dok istovremeno povećava potrošnju i ukupne troškove vožnje.
Prema rezultatima tog istraživanja, prosječna dnevna ušteda vremena po vozaču iznosila je manje od jedne minute.
Nekoliko minuta ranijeg dolaska tako tokom dužeg putovanja može značiti nekoliko eura više potrošenih na gorivo, uz veći rizik od saobraćajne nesreće i kazne zbog prekoračenja dozvoljene brzine.
Na potrošnju utječu i druge navike
Na količinu potrošenog goriva utječu način vožnje i stanje automobila. Nagla ubrzavanja i kočenja, nedovoljan pritisak u gumama, nepotreban teret u prtljažniku i krovni nosači mogu povećati potrošnju čak i kada se automobil kreće optimalnom brzinom.
Efikasnost motora smanjuje i vožnja u previsokom ili preniskom stepenu prenosa.
Vozačima se zato preporučuje da održavaju ujednačenu brzinu, izbjegavaju nagla ubrzavanja i kočenja, redovno provjeravaju pritisak u gumama te uklone nepotreban teret iz automobila. Na autoputu bi, kada uvjeti i ograničenja to dozvoljavaju, vožnja brzinom između 100 i 110 kilometara na sat mogla donijeti osjetno manju potrošnju.