Inžinjerska komora Privredne komore Federacije Bosne i Hercegovine izrazila je zabrinutost u pogledu nadolezeće grijne sezone, te želi doprinijeti iznalaženju kvalitetnih rješenja u cilju stabilnog snabdijevanja i prihvatljivih cijena energenata.
S tim ciljem danas su u Sarajevu organizirali okrugli sto "Problematika grijanja – izazovi i moguća rješenja u kriznim periodima".
O aktuelnoj temi energijske tranzicije, dekarbonizacije u pogledu postizanja klimatske neutralnosti, te posebno o trenutnom stranju i mogućim mjerama ublažavanja energetske krize pred nadolazeću sezonu grijanja govorili su predstavnici vlasti, nadležnih ministarstava i stručnjaci iz navedenih oblasti u FBiH.
Među njima je bio i ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo Enver Hadžiahmetović, koji je naveo da energetska kriza u svijetu, ali i zagađenje zraka u KS usložnjavaju problem grijanja.
“S jedne strane imamo socijalni moment - da osiguramo građanima grijanje, a s druge imamo ekološki problem, odnosno zagađenje zraka. I ovaj okrugli sto treba da ponudi rješenja, da s jedne strane osiguramo socijalni moment i imamo energijsku neovisnost, a s druge strane da imamo čist zrak. To nije lako, ali je moguće”, istakao je Hadžiahmetović.
Upitan o trendu vraćanja na ugalj, odnosno neobnovljive izvore energije čak i u mnogo razvijenijim državama od Bosne i Hercegovine, Hadžiahmetović je kazao da postoje određene granice, i da će se svakako voditi računa o kvaliteti zraka u Kantonu Sarajevo. Govoreći o sistemskom rješavanju problema najavio je pilot-projekt u Vogošći.
“Želimo da zamijenimo kompletan sistem grijanja na mazut toplotnim pumpama sistema voda-voda. Radi se o pilot projektu, poslije kojeg, ako uspijemo, slijedi revolucija u cijelom Sarajevu”, naglasio je Hadžiahmetović.
Predsjednik Privredne komore FBiH Mirsad Jašarspahić kazao je da i “bez krize uzrokovane agresijom Rusije na Ukrajinu, cijenama energenata i aktuelne situacije s gasom“, pitanje grijanja u Sarajevu nije riješeno, te da je previše ovisno i da se mora uraditi disperzija.
“Bez obzira na energetsku tranziciju koju BiH mora provesti, maksimalno se moramo osloniti na stvari koje imamo. Sve zemlje Evropske unije prave određene balanse, očekujemo da i BiH prilagodi svoje strategije, da bi njeni građani i privreda u budućnosti bili sigurniji”, kazao je Jašarspahić.
Upitan o aktuelnim izazovima, predsjednik Sekcije mašinskih inžinjera IKFBiH Nihad Harbaš danas je prije svega naveo uvozne energente, prvenstveno naftu i naftne derivate, te prirodni gas jer, kako je kazao, na njihovu cijenu i dostupnost se ne može uticati.
“Ono što je na nivou BiH, energija koju možemo proizvesti iz domaćih resursa, jesu rješenja koja struka predlaže već 10 do 15 godina. U ovoj krizi pokazalo se da je jedino moguće rješenje prebaciti se na naše izvore energije i implementirati mjere energijske efikasnosti, kako bismo smanjili potrošnju. Kada govorimo o BiH i njenim resursima, potencijali su dobro poznati, ali postoje barijere koje trebamo prevazići”, izjavio je Harbaš, saopćeno je iz press službe Vlade Kantona Sarajevo.