Svijet je na putu ka "groznoj budućnosti“, upozorila je međunarodna grupa naučnika, a ubrzavanje klimatskih promjena i gubitak biodiverziteta ugrožavaju opstanak svih vrsta planete, ukoliko se svjetski lideri ne suoče s ovim izazovom i ne djeluju hitno, piše CNN,a prenosi RSE.
Kao dio sumorne "prognoze", tim od 17 vodećih naučnika upozorio je u srijedu da je budućnost planete "strašnija i opasnija nego što se uglavnom podrazumjeva" i kažu da su napravili procjenu kako bi razjasnili s kako se ozbiljnom situacijom svijet suočava.
Pozivajući se na oko 150 studija koje opisuju promjene u životnoj sredini u svijetu, stručnjaci upozoravaju da je svjetskim liderima potreban znak za uzbunu "hladnim tušem" kada je riječ o stanju na planeti, rekavši da su ekološki uslovi "daleko opasniji nego što trenutno smatraju" građani i naučnici.
Daniel Blumstein, profesor na Institutu za životnu sredinu i održivost Univerziteta u Kaliforniji u Los Anđelesu i jedan od autora članka, rekao je za CNN da nije pretjerano govoriti o potencijalnom riziku za našu civilizaciju.
"Možda ga ljudi prepoznaju, ali ne razumiju hitnost ili ga možda prepoznaju, ali ne žele da se pojedinačno žrtvuju", rekao je.
Naučnici, stručnjaci i ekolozi u više navrata su upozoravali da je zemlja dostigla prekretnicu - nedavna istraživanja Svjetskog fonda za prirodu otkrila su da je populacija divljih životinja na svetu pala za prosječno 68 posto za nešto više od četiri decenije, zbog ljudske potrošnje kao razlogom ovog poražavajućeg pada.
Čovječanstvo je u šestom masovnom izumiranju, a ljudi su već su izbrisali stotine vrsta i gurnuli još mnoge na ivicu izumiranja trgovinom divljim životinjama, zagađenjem, gubitkom staništa i upotrebom toksičnih supstanci.
Tokom 2010. godine lideri iz 196 zemalja okupili su se u Japanu i složili se oko liste ciljeva biodiverziteta osmišljenih da spasu Zemlju - ali u septembru, deset godina kasnije, panel UN-a zaključio je da svet kolektivno nije uspeo u potpunosti da ostvari taj cilj.
Stručnjaci UN-a su jasno predočili: ako zadržimo sadašnju putanju u ubrzavanju klimatske krize, stanje biodiverziteta će se i dalje pogoršavati - sa razarajućim ishodima za životinje, biljke i ljude na planeti.
Ali, međunarodni stručnjaci upozoravaju da nijedan lider ili politički sistem nije spreman za katastrofe izazvanih gubitkom biodiverziteta ili sposoban za rješavanje krize. "Godinama smo govorili da ‘moramo da radimo ovo, ono i ono drugo’, znamo u čemu su problemi, samo odlučujemo da ne vršimo promjene", rekao je Blumstein.
Eliminacija fosilnih goriva, obuzdavanje korporativnog lobiranja koje utiče na kreiranje politike i osnaživanje žena pristupom obrazovanju i reproduktivnoj kontroli - su među neophodnim koracima, dodao je Blumstein.
"Zaustavljanje gubitka biodiverziteta nije ni blizu vrha prioriteta bilo koje zemlje, daleko zaostajući za ostalim brigama poput zaposlenosti, zdravstvene zaštite, ekonomskog rasta ili stabilnosti valuta“, rekao je profesor Paul Ehrlich s Univerziteta Stanford, jedan od autora studije.
"Iako je pozitivna vest da izabrani predsjednik Biden namjerava da ponovo angažuje SAD u (pariškom) klimatskom sporazumu u roku od svojih prvih 100 dana mandata, to je minimalni gest s obzirom na razmjere izazova," dodao je on.
Svet je odredio rok do 2020. godine za spašavanje prirode, ali nije ispunjen niti jedan cilj, navodi se u izvještaju UN.
Ima nade
Naučnici upozoravaju da svjetski lideri moraju da djeluju kako bi izbjegli mračnu budućnost dok planiraju predstojeće promjene s kojima će se planeta suočiti - ali da nada nije izgubljena.
Blumstein je se nada da bi pandemija koronavirusa mogla poslužiti kao upozorenje. "Covid, sa svim poremećajima koje je prouzrokovao, zapravo je vježba za budućnost", rekao je.
"Ovo bi nam zapravo moglo pomoći da se pokrenemo ka ujedinjavanju i zajedničkom radu. Naučnici su veoma sarađivali. Reč je o nedostatku efikasne svjetske uprave ili čak saradnje na mnogo načina, kada vidimo da se stanje pogoršava," naveo je Blumstein.
U izvještaju, objavljenom u časopisu Frontiers in Conservation Science, autori su napisali: "Naš cilj nije da predstavimo fatalističku perspektivu, jer postoji mnogo primera uspješnih intervencija za sprečavanje izumiranja, obnavljanje ekosistema i poticanje održivije ekonomske aktivnosti kako na lokalnom tako i na regionalnom nivou."
"Umjesto toga, tvrdimo da bi samo realno uvažavanje kolosalnih izazova s kojima se suočava međunarodna zajednica moglo da joj omogući da zacrta ne tako opustošenu budućnost", dodao je tim.
Ipak, napisali su, za rješavanje problema potrebne su temeljne promjene globalnog kapitalizma, obrazovanja i smanjenje nejednakosti.
