Pojedine bakterije, koje uzrokuju infekcije krvi, postale su otporne na lijekove, uključujući rezistenciju na antibiotike posljednje linije odbrane, uočena je u prvoj godini pandemije koronavirusa.
Pokazao je to izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) temeljeno na podacima iz 87 zemalja u 2020. godini.
Bakterije: Prekomjerna upotreba antibiotika pomogla mikrobima
Prekomjerna upotreba antibiotika pomogla je mikrobima da postanu otporni na mnoga liječenja. Novih se antibiotika u laboratorijima razvija alarmantno malo.
Visoke razine (iznad 50 posto) otpornosti uočene su kod bakterija koje obično uzrokuju po život opasne bolničke infekcije krvi. Primjer su Klebsiella pneumoniae i Acinetobacter spp, istaknuli su autori.
Te infekcije često zahtijevaju liječenje antibioticima 'posljednje linije odbrane. To su lijekovi koji se koriste kada svi drugi antibiotici zakažu.
Otprilike osam posto infekcija krvotoka uzrokovanih Klebsiellom pneumoniae postalo je otporno na ključnu grupu lijekova posljednjeg izbora zvanu karbapenemi.
"Stope antimikrobne rezistencije (AMR) i dalje su vrlo visoke. Antibiotici iz grupe posljednje linije odbrane počinju gubiti snagu", rekla je dr. Carmem Pessoa-Silva.
Ona je voditeljica Globalnog sistema praćenja antimikrobne rezistencije Svjetske zdravstvene organizacije.
"Imamo vrlo male mogućnosti da odgovorimo na prijetnju", dodala je ona.
Dok postoji usklađeni napor da se ograniči neobuzdana upotreba antibiotika, tempo novih istraživanja ostaje otužan.
Trud, troškovi i vrijeme potrebni za stvaranje antibiotika i dobivanje odobrenja za njegovu prodaju te ograničeni povrat ulaganja odvratili su proizvođače lijekova od istraživanja.
Objavljena značajna globalna analiza
Takvi lijekovi moraju biti jeftini i koristiti se što je moguće manje kako bi se ograničilo razvijenja rezistencije na njih.
Kao rezultat toga, lavovski dio razvoja antibiotika odvija se u nekolicini laboratorija malih biofarmaceutskih kompanija. Većina njihovih većih partnera usredotočuje na ono što je unosnije.
Samo je nekoliko velikih farmaceutskih firmi ostalo u tom području - uključujući GSK i Merck - u odnosu na više od 20 u 1980-ima.
Značajna globalna analiza objavljena ranije ove godine otkrila je da je 1,2 miliouna ljudi umrlo u 2019. zbog bakterijskih infekcija otpornih na antibiotike. To AMR čini vodećim uzrokom smrti u svijetu u toj grupi, više nego HIV/AIDS ili malarija.
"Politika (u vezi s AMR-om) mora hitno preći s težnji na djelovanje", rekao je Thomas Cueni, glavni direktor Međunarodnog udruženja farmaceutskih proizvođača i udruga.
Autori izvještaja WHO-a kažu da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdili razlozi koji stoje iza skoka u AMR-u u promatranom razdoblju.
Treba utvrditi i u kojoj je mjeri povezan s češćom upotrebom antibiotika tokom pandemije.
Stope AMR-a također je teško analizirati zbog nedovoljno testiranja i slabih laboratorijskih kapaciteta. Naročito je to izraženo u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, napisali su autori, prenosi HRT.
