Zemlje u istočnoj Evropi za sada su izbjegle najgore posljedice pandemije koronavirusa, ali mnogi smatraju da je samo pitanje vremena prije nego li i u toj regiji dramatično poraste broj zaraženih i umrlih, prenose evropski mediji.
Ako i kada se to dogodi, upitno je hoće li njihovi zdravstveni sistemi moći izdržati pritisak, posebno imajući u vidu iskustva bogatijih, bolje opremljenih zemalja kao što su Španija i Italija. Osim dostupnosti zdravstvene i sigurnosne opreme, zabrinjava i višegodišnji odljev mozgova, jer su ljekari i medicinske sestre otišli u potrazi za bolje plaćenim radnim mjestima u zapadnoj Evropi, piše Euronews.
U zemljama kao što su Rumunija i Bugarska, koje su pristupile Evropskoj uniji 2007., kao i Poljskoj, koja je ušla nekoliko godina prije, posljedice slobode kretanja radnika na njihove zdravstvene sisteme posebno su izražene.
"Kad govorimo o Rumuniji, postoje neke specijalizacije koje su pogođene odljevom mozgova, a jedno od najteže pogođenih područja je intenzivna njega", rekao je Vlad Mixich, rumunski ljekar i analitičar zdravstvene njege, koji radi i kao neovisni stručnjak za odbor Evropske agencije za sigurnost i zdravlje na radnom mjestu.
"Mislim da situaciju možemo opisati kao savršenu oluju jer nedostaje ljekara obrazovanih za intenzivnu njegu, budući da su mnogi otišli u inozemstvo, dok istodobno postoji velika potreba za specijalistima intenzivne medicine u kontekstu epidemije koronavirusa", dodao je.
Prema mišljenju Solidaritatea Sanitara, jednog od najvećeg sindikata zdravstvenih djelatnika, rumunskom zdravstvu nedostaje gotovo 40.000 medicinara, što odgovara 17,46 posto potreba za djelatnicima u javnim bolnicama. Slična je situacija i u susjednoj Bugarskoj, gdje prema nekim procjenama između 250 i 300 ljekara napusti zemlju svake godine i ode raditi u inozemstvo.
Poljska je izgubila najmanje sedam posto medicinskih sestara i ljekara zbog migracija između 2004. i 2014., a i druge zemlje u regiji bilježe slične gubitke, često pogoršane zadnjom financijskom krizom.
"Zbog ranijeg odljeva mozgova iz Latvije, prilično se bojimo situacije u budućnosti”, rekao je Jevgenijs Kalejs, predsjednik Latvijskog udruženja bolnica, dodajući da su one otkazale sve planirane aktivnosti kako bi se usredotočile na borbu protiv virusa.
Zemlja još nije zabilježila ni jedan smrtni slučaj povezan s koronavirusom. Uz to, ljekari koji ostaju općenito su stariji i prema tome izloženi većem riziku zaraze koronavirusom i komplikacijama. Prosječna dob porodičnog ljekara kreće se između 50 i 60 godina, a mnogi su i stariji, pa je za njih rizik tim veći.
"Svaka peta osoba zaražena koronavirusom u Rumunjskoj u ovome trenutku je zdravstveni radnik", rekao je Mixich.
Odljev mozgova nije jedini razlog za zabrinutost. Zdravstveni sistemi u istočnoj Evropi su, općenito, slabije finansirani od onih u bogatijim dijelovima Evrope, što znači da bi resursi brzo mogli postati nedovoljni i izloženi prevelikom pritisku ako se virus proširi u danima i sedmicama koji dolaze.
"Nije riječ samo o odljevu mozgova, nego i općenito", rekao je Pascal Garel, direktor Evropske federacije bolnica i zdravstvene njege, organizacije sa sjedištem u Bruxellesu koja okuplja članove iz 30 zemalja širom Evrope.
"U odnosu na zapadnu Evropu, obično izdvajaju puno manji postotak BDP-a za zdravstvo nego druge zemlje. Situacija u Rumuniji dramatična je kada je riječ o tom postotku", dodao je.
Rumunija najmanje izdvaja za zdravstvo izraženo u udjelu u BDP-u u Evropskoj uniji, po zadnjim dostupnim podacima Eurostata, a na začelju su i zemlje kao što su Latvija, Poljska i Slovačka. Činjenica da su se mnogi ljudi vratili u regiju s rada u inozemstvu zbog ekonomskih posljedica koronavirusa vjerovatno će također imati štetne posljedice, posebno u ruralnijim područjima, koja često teško privlače ljekare i medicinske sestre. U Rumuniji govorimo o desetinama hiljada ljudi, a mnogi od njih vratili su se u sela u kojima su rođeni i gdje im žive stari roditelji, rekao je Mixich.
"Ako epidemija pogodi neko selo ili gradić, bit će pravi problem osigurati dovoljno medicinskog osoblja da se brine za te ljude", prenosi Hina.
