Jedna navika vezana za korištenje mobitela mnogo je štetnija za mozak nego što se do sada mislilo.Obavijesti s društvenih mreža, koje mnogi smatraju najiritantnijim dijelom digitalnog iskustva, ujedno su i najštetnije. Novo istraživanje pokazuje da su stalni zvučni signali i poruke gori za mozak od ukupnog vremena provedenog pred ekranom.
Francusko-švicarska studija potvrđuje ono što su mnogi korisnici koji su odavno isključili notifikacije već naslućivali: neprestani signali i skočni prozori ne samo da iritiraju, već i dokazano štete kognitivnim funkcijama, piše Your Tango.
Repliciranje stvarnih notifikacija
Dosadašnja istraživanja na ovu temu imala su ključni nedostatak jer su koristila simulirane umjesto stvarnih obavijesti, čime je izostao utjecaj realnog korisničkog iskustva.
Ova nova studija taj je problem riješila repliciranjem stvarnih notifikacija kod 180 studenata prosječne dobi od 21 godine. Riječ je o demografskoj grupi koja je izrazito pogođena utjecajem pametnih telefona na pažnju i koja u prosjeku prima oko 100 obavijesti dnevno.
Kako bi izmjerili ometanje, učesnici su podijeljeni u tri grupe te su rješavali psihološke zadatke, poput Stroopovog testa, dok su im se prikazivale različite vrste upozorenja. Jedna grupa primala je obavijesti za koje im je rečeno da su njihove i preusmjerene s njihovih uređaja, druga je vidjela općenite obavijesti koje su pripadale nekom drugom, a treća zamućene i nečitljive notifikacije.
Istraživači su otkrili da su obavijesti usporavale rješavanje zadataka za sedam sekundi u svim grupama.. Učinak je bio najizraženiji kod onih koji su mislili da vide vlastite poruke. Utvrđeno je i da je emocionalni naboj obavijesti pojačavao negativne učinke, od kašnjenja u reakciji do fizioloških promjena poput širenja zjenica, što pokazuje da je emocionalni utjecaj jednako izražen kao i kognitivni.
Najvažniji zaključak
Mada se sedam sekundi ne čini mnogo, kada se takav prekid dogodi stotinu puta dnevno, kumulativni učinak postaje značajan problem s daleko većim posljedicama od samog vremena provedenog pred ekranom. Naučnici nisu uspjeli pronaći čvrstu vezu između ukupnog vremena provedenog pred ekranom i kognitivnih smetnji.
Pokazalo se da su obavijesti, a time i učestalost kojom su ispitanici provjeravali svoje telefone, bile odlučujući faktor. Možda i najvažniji zaključak jest da obavijesti imaju ključnu ulogu u uvjetovanju korisnika da neprestano provjeravaju svoje uređaje i reagiraju na prekide.
Ovi rezultati objašnjavaju upornost kojom aplikacije i internetske stranice potiču korisnike da uključe obavijesti. Njihov je cilj da budemo što dekoncentriraniji kako bi prikupili što više podataka za prodaju u marketinške svrhe.