Raport saznaje

Sud na Floridi po Dodikovoj tužbi protiv SAD zatražio da američke institucije dostave odgovore na optužbe do 28. jula

Dodik i još 10 pojedinaca iz entiteta RS i jedna kompanija sa Kipra tužbu su podnijeli uz tvrdnje da  odluke o stavljanju na 'crnu listu' nisu prošle zakonom predviđene interne provjere i da za njih nisu ponuđeni adekvatni pravni dokazi
Semira Degirmendžić
Piše: Semira Degirmendžić
Sad dodik

Do 28. jula trebalo bi biti poznato kako će američka administracija odgovoriti na tužbu Milorada Dodika pred saveznim sudom u Floridi, kojom on osporava odluke američkih institucija povezane sa sankcijama ranije uvedenim i u međuvremenu ukinutim njemu i 10 drugih osoba u entitetu RS, saznaje Raport.

Naime, prema informacijama Raporta sudija Rodolfo A. Ruiz II iz Okružnog suda SAD za južni okrug Floride izdao je nalog kojim se od tuženih strana traži da do 28. jula dostave objedinjeni odgovor na navode iz tužbe.

Među tuženim stranama su američko Ministarstvo finansija, Ured za kontrolu strane imovine (OFAC), predsjednik Sjedinjenih Američkih Država i Scott Bessent, koji je ministar finansija SAD-a, te OFAC, ured zadužen za provođenje američke politike ekonomskih sankcija djeluje u okviru tog ministarstva.

Šta Dodik osporava u tužbi

Podsjećamo Dodik i još 10 pojedinaca iz entiteta RS i jedna kompanija sa Kipra tužbu su podnijeli uz tvrdnje da su odluke o uvođenju sankcija , koje su im ukinute prošle godine u oktobru, donesene uz proceduralne nedostatke.

Pored Dodika, tužitelji u ovom slučaju su i njegov sin Igor Dodik i zet Pavle Ćorović, a među tužiteljima su navedena i imena Nemanje Reljina, Radmile Bojanić, Danijela Dragičevića, Marka Gujaničića, Dijane Milanović, Dalibora Panića i Gorana Rakovića, kao i kompanija See Media Research sa Kipra.

U tužbi se navodi da odluke o stavljanju na 'crnu listu' nisu prošle zakonom predviđene interne provjere i da za njih nisu ponuđeni adekvatni pravni dokazi. Osporava se i sama validnost dokumenata o sankcijama, tvrdeći da oni nisu imali lični potpis tadašnjeg predsjednika SAD, već da je korišten automatski potpis, zbog čega s pravnog aspekta akte pokušavaju prikazati kao nevažećim dokumentima.

Mogući scenariji u narednom procesnom koraku

 Tužba je podnijeta u aprilu, a utvrđivanje 28. jula kao roka za odgovor tuženih strana je od tada naredni procesni korak u kojem će američka strana iznijeti svoj odgovor na navode iz tužbe.

Američke institucije mogu osporiti navode iz tužbe i zatražiti od suda da predmet odbaci već u početnoj fazi postupka, ukoliko smatraju da za to postoje pravni razlozi.

Druga mogućnost je da odgovore na same tvrdnje tužilaca i obrazlože zakonitost odluka o sankcijama, uključujući način na koji su one donesene i provedene. Nakon njihovog odgovora biće jasnije hoće li se spor nastaviti kroz detaljnije sudsko razmatranje.

Dodika i ostale tužitelje u ovom predmetu zastupa američki advokat Robert David Garson koji je bio ključni pravni zastupnik i za advokatsku firmu GS2 Law PLLC s kojom je Vlada RS imala prošle godine zaključen ugovor radi pravnog i lobističkog djelovanja u vezi sa sankcijama Dodiku, o čemu je Raport već pisao.

Tada je za samo dva mjeseca rada toj firmi isplaćeno 100.000 dolara.

Trenutno nije poznato ko plaća Garsona po tužbi privatnih lica zbog sankcija u SAD, ali ne bi bilo iznenađenje i najvjerovatnije je da se i taj proces finansira iz budžeta entiteta RS.

Milorad Dodik Sud na Floridi SAD Dodajte Raport.ba među omiljene izvore na Googlu