Britanski stručnjaci sve više ističu suhe šljive kao izuzetno korisnu namirnicu, pa se čak spominju i kao važan saveznik u smanjenju rizika od određenih bolesti.
Suhe šljive, koje se često jedu samostalno ili uz žitarice i musli, sadrže vlakna i prirodni šećerni alkohol sorbitol koji zajedno pomažu pravilnom radu crijeva. Najpoznatije su po tome što ublažavaju zatvor, ali stručnjaci naglašavaju da je njihova reputacija „prirodnog laksativa“ nepravedno zasjenila njihove brojne druge zdravstvene prednosti.
Iako su bogate vitaminima, mineralima i antioksidansima koji mogu pomoći u zaštiti organizma od bolesti povezanih sa starenjem, suhe šljive i dalje nisu dovoljno cijenjene. U jednoj anketi u Velikoj Britaniji našle su se tek na 46. mjestu omiljenog voća, iza suhih hurmi, kajsija i smokava.
Prema riječima nutricionistkinje Hanije Vidmar, posebno su korisne za zdravlje žena.
„Šljive su izuzetno bogate hranjivim tvarima i zaslužuju mnogo više pažnje od toga da se povezuju samo sa zatvorom“, rekla je ona. „Posebno su dobre za zdravlje kostiju, naročito kod žena, a djeluju i kao blagi prebiotik koji hrani dobre bakterije u crijevima.“
Šta su zapravo suhe šljive?
Suhe šljive su dehidrirani plodovi koji se najčešće dobivaju od sorti s prirodno visokim udjelom šećera, što omogućava sušenje bez fermentacije. Nakon berbe, plodovi se peru, suše i uklanja im se koštica.
Dostupne su tokom cijele godine i mogu se jesti same, uz žitarice ili u obliku soka, što je jednostavan način za povećanje unosa vlakana, vitamina i minerala.
Nutritivno su vrlo bogate, četiri do pet suhih šljiva sadrže oko 280 mg kalija (oko 12% dnevnih potreba), vitamin K, vlakna i antioksidanse. Kalij pomaže radu mišića i živaca, dok je vitamin K važan za zgrušavanje krvi i zdravlje kostiju. Sadrže i bakar te manje količine vitamina C.
Porcija od pet suhih šljiva ima oko 104 kalorije, 1 g proteina, 28 g ugljikohidrata, 3 g vlakana i 17 g prirodnih šećera, bez masti.
Pomažu li kod zatvora?
Njihova najpoznatija korist je poboljšanje probave. Kombinacija vlakana i sorbitola pomaže zadržavanju vode u crijevima i omekšava stolicu, što daje blagi laksativni efekt.
Istraživanja pokazuju da unos od osam do 12 suhih šljiva dnevno može pomoći kod blagog do umjerenog zatvora, a ponekad čak i nadmašiti dodatke prehrani s vlaknima.
Sok od suhih šljiva također može pomoći, ali se preporučuje umjeren unos zbog šećera. Stručnjaci savjetuju i jednostavnu rutinu, nekoliko suhih šljiva potopiti u toplu vodu i konzumirati ujutro, zajedno s tečnošću.
Redovna konzumacija može pomoći i u kontroli apetita, smanjenju gladi i ukupnom unosu kalorija.
Dobre za zdravlje kostiju
Zahvaljujući kombinaciji antioksidanasa, vitamina K i protivupalnih spojeva, suhe šljive mogu pomoći u očuvanju gustoće kostiju i smanjenju rizika od osteoporoze.
Kod žena u postmenopauzi, istraživanja pokazuju da dnevni unos od oko 50 grama može spriječiti gubitak koštane mase, pa čak i poboljšati njenu gustinu.
Mogu li smanjiti rizik od raka?
Iako su potrebna dodatna istraživanja, postoje indicije da suhe šljive mogu pomoći u smanjenju rizika od određenih vrsta raka, posebno raka debelog crijeva. Ovaj učinak povezuje se s visokim sadržajem vlakana i antioksidansa koji podržavaju zdravu crijevnu mikrofloru i štite ćelije od oštećenja.
Zašto ih mlađi izbjegavaju?
Suhe šljive često se povezuju sa starijim generacijama i probavnim problemima, što utiče na njihovu popularnost među mlađima. Ipak, stručnjaci ističu da većina ljudi ne unosi dovoljno vlakana, a suhe šljive su jednostavan način da se taj nedostatak nadoknadi.
Da li ih je sigurno jesti svaki dan?
Svakodnevna konzumacija suhih šljiva smatra se sigurnom i korisnom. Preporučuje se unos od tri do pet komada dnevno. Veće količine mogu izazvati nadutost ili proljev zbog sorbitola.
Najbolje ih je kombinovati s proteinima ili zdravim mastima, poput jogurta, orašastih plodova ili sjemenki, te unositi dovoljno tečnosti kako bi vlakna imala puni učinak.