U srcu Evropske unije započeo je novi, žestoki politički obračun oko klimatskih zakona koji bi mogli odrediti ekonomsku sudbinu kontinenta. Španski premijer Pedro Sánchez uputio je službeni dokument predsjedniku Evropskog vijeća Antóniju Costi u kojem upozorava lidere država članica da ne smiju pokleknuti pred pritiscima za demontiranje sistema trgovine emisijama (ETS) – ključnog mehanizma koji tjera fabrike i elektrane da plaćaju za zagađenje koje uzrokuju.
Ovaj potez Madrida dolazi kao direktan odgovor na oštar napad iz Rima.
Italijanska vlada je, naime, zatražila hitnu suspenziju naplate emisija ugljenika sve dok se ne završi reforma tržišta, tvrdeći da visoka cijena CO2 djeluje kao neizdrživ "porez" na proizvođače i da direktno pumpa cijene energije.
Italija smatra da su evropski proizvođači zbog toga postali nekonkurentni na globalnom tržištu, dok Španija tvrdi suprotno: odustajanje od zelene agende bilo bi "pucanj u vlastito koljeno".
Sánchez: "Usporavanje ekološke tranzicije ide na ruku našim konkurentima"
Španija u svom dopisu insistira da EU mora ostati "nedvosmisleno posvećena" zelenoj tranziciji. Sanchez upozorava da bi brzopleta i pogrešno usmjerena reforma uništila uspješan sistem koji je od 2005. godine prepolovio zagađenje u Evropi. Dok Rim zahtijeva pauzu, Madrid poručuje da demontiranje ETS-a nije odgovor na visoke cijene energije, već bi samo stvorilo dodatni haos.
"Bilo kakvo usporavanje dekarbonizacije direktno bi išlo na ruku našim konkurentima," stoji u dokumentu u kojem se Španija, uz podršku Švedske, pozicionira kao predvodnik ekološkog krila EU.
Madrid takođe odbija nove zahtjeve za odgađanje uvođenja drugog ETS-a, koji bi trebao regulisati zagađenje od grijanja i transporta, naglašavajući da zelena agenda nije samo moralno pitanje već "poluga za dugoročnu konkurentnost".
Brisel na prekretnici: Šta donosi revizija tržišta?
Evropska komisija bi krajem ove godine trebala objaviti veliku reviziju tržišta ugljenika, ali pritisak iz Italije i drugih prijestolnica raste iz dana u dan. Glavni argument protivnika trenutnog sistema je da Evropa gubi industrijsku bitku protiv SAD-a i Kine zbog prevelikih ekoloških nameta.
S druge strane, branitelji sistema ističu da bez visoke cijene zagađenja niko neće investirati u čiste tehnologije koje su jedini način da Evropa ostane energetski nezavisna.
Ovaj spor jasno pokazuje duboku podjelu unutar Unije: dok se jug i sjever bore oko "zelenog poreza", industrijski giganti strepe od još jedne zime sa visokim računima za struju.
Ishod ovog obračuna odredit će hoće li Brisel nastaviti sa ambicioznim planovima za spas planete ili će, pod pritiskom ekonomske krize, povući ručnu kočnicu.