Veliki izbačaj plazme sa Sunca mogao bi utjecati na planiranje jedne od najvažnijih svemirskih misija u posljednjih nekoliko decenija. Prema podacima ruskog Instituta za svemirska istraživanja, trenutno je u toku snažna solarna erupcija praćena izbacivanjem koronalne mase.
Ovaj događaj privlači posebnu pažnju jer je za noć između 2. i 3. aprila 2026. godine planirana misija Artemida II, koja će označiti prvi let ljudi ka Mjesecu još od misije Apollo 17. Tokom ovog poduhvata, četvero astronauta napustit će zaštitni omotač Zemljinog magnetnog polja i ući u duboki svemir.
Za razliku od niskih Zemljinih orbita, gdje su efekti svemirskog vremena uglavnom ograničeni, u dubokom svemiru letjelice mogu biti direktno izložene oblacima solarne plazme. To predstavlja potencijalni rizik za osjetljivu elektroniku, ali i za zdravlje same posade zbog radijacije.
Ipak, prvi proračuni ukazuju na to da je vjerovatnoća da ovaj konkretan oblak direktno pogodi Zemlju relativno mala. Njegov centar je usmjeren oko 60 stepeni dalje od naše planete, što znači da su mogući samo slabiji, periferni utjecaji.
Naučnici će u narednim danima pažljivo pratiti razvoj situacije, posebno imajući u vidu naznake pojačane solarne aktivnosti tokom cijele naredne sedmice. Slična situacija dogodila se i u novembru 2025. godine, kada je zbog solarnih uslova odgođeno lansiranje NASA-ine misije ka Marsu.
Iako trenutno nema razloga za ozbiljnu zabrinutost, svemirske agencije će pažljivo procijeniti sve faktore rizika prije donošenja konačne odluke o polijetanju.