El Niño jača, a rizik od historijskog događaja koji bi mogao dodatno pojačati ekstremne vremenske prilike širom svijeta sve je veći, prema najnovijim analizama američke Nacionalne meteorološke službe.
Modeli pokazuju da sada postoji 81 posto šanse da će se do kraja ove godine razviti veoma snažan El Niño, koji bi se mogao svrstati među najveće zabilježene događaje od početka mjerenja 1950. godine.
Gotovo je sigurno, s vjerovatnoćom od 97 posto, da će se takvi uslovi zadržati do proljeća 2027. godine.
„Vjerovatnoće i intenziteti samo nastavljaju rasti“, rekao je klimatski naučnik Daniel Swain, objašnjavajući da su trenutni uslovi već na rekordnom nivou.
„El Niño je za ovaj period godine jednako snažan ili snažniji nego što smo ikada vidjeli, a očekuje se da će se taj trend nastaviti“, dodao je.
El Niño je prirodni klimatski fenomen koji nastaje zagrijavanjem površinskih temperatura mora u centralnom i istočnom tropskom dijelu Tihog okeana. On može izazvati velike promjene u atmosferi, mijenjati mlazne struje i poremetiti obrasce padavina.
Dok neki dijelovi svijeta mogu biti pogođeni snažnijim olujama i obilnim kišama, drugi se suočavaju s velikim sušama i ekstremnim vrućinama.
Svaki El Niño je drugačiji, ali klimatski stručnjaci upozoravaju da bi takozvani „super El Niño“, događaj kod kojeg su temperature mora najmanje 2 stepena Celzijusa iznad prosjeka, mogao imati ogroman utjecaj i dodatno pogoršati klimatsku krizu.
Sličan snažan El Niño iz 2015. godine donio je velike suše u Etiopiji, probleme s vodosnabdijevanjem u Portoriku i rekordno snažnu sezonu uragana u centralnom i sjevernom Pacifiku.
Ovaj fenomen često donosi suše i velike vrućine u Australiji, južnoj i centralnoj Africi, Indiji i dijelovima Južne Amerike, uključujući područje Amazona. Istovremeno, obilnije padavine mogu pogoditi jug SAD-a, dijelove Bliskog istoka i južne Azije.
Upozorenja dolaze nakon već izuzetno toplog proljeća i ljeta. Zapadna Evropa zabilježila je najtopliji juni u historiji mjerenja, prema podacima evropske službe Copernicus.
„Juni 2026. pokazao je koliko se duboko klima mijenja. Posljedice su sve intenzivniji toplotni valovi, zagrijani okeani i sve veći rizici za ljude, ekosisteme i infrastrukturu“, rekla je dr. Samantha Burgess iz Copernicusa.
Više od 3.700 dodatnih smrtnih slučajeva zabilježeno je u Francuskoj, Nizozemskoj i Belgiji tokom toplotnih valova, dok je u SAD-u veliki toplotni talas zahvatio više od 20 saveznih država.
Stručnjaci upozoravaju da bi novi toplotni val mogao dodatno povećati opasnost od požara u sušnim područjima. Samo ove godine u SAD-u izgorjelo je više od 1,4 miliona hektara zemlje, dok se vatrogasci bore s desetinama velikih požara.