Čelnici Evropske unije sutra se u Briselu sastaju na jednom od najnapetijih samita posljednjih godina, na kojem bi trebala biti donesena ključna odluka o finansiranju Ukrajine za 2026. i 2027. godinu. U trenutku kada se Sjedinjene Američke Države povlače iz direktnog finansiranja, Evropska unija mora pronaći najmanje 90 milijardi eura kako bi Kijev nastavio funkcionisati u ratu s Rusijom.
Zbog ogromnog iznosa, klasično zaduživanje nije realna opcija, pa je na stolu plan koji se u diplomatskim krugovima naziva „reparacijski zajam“. Taj model podrazumijeva korištenje zamrznute imovine Ruske centralne banke, koja se nalazi u Evropi još od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Prema prijedlogu, zamrznuta ruska sredstva bila bi prenesena Evropskoj komisiji, koja bi Ukrajini odobrila beskamatni zajam. Taj zajam ne bi morao biti vraćen sve dok rat ne završi i dok Rusija ne isplati ratnu odštetu. Tek u tom trenutku Komisija bi odmrznula rusku imovinu, a Ukrajina bi sredstva od reparacija iskoristila za otplatu duga.
Ključno je da se, pravno gledano, ne radi o zapljeni ruske imovine. Riječ je o unutrašnjoj finansijskoj operaciji EU, sličnoj načinu na koji banke koriste depozite za odobravanje kredita, bez promjene formalnog vlasništva nad novcem.
Iako većina velikih članica EU podržava plan, snažan otpor dolazi iz Belgije. U toj zemlji se nalazi Euroclear, finansijska institucija u kojoj je pohranjena većina zamrznute ruske imovine. Belgija strahuje da bi se u budućnosti mogla suočiti s tužbama Rusije i da bi, u najgorem scenariju, sama mogla snositi finansijski teret.
Belgijski premijer Bart De Wever uspio je, međutim, ispregovarati zaštitni mehanizam s ostalim članicama EU, koji bi Belgiji garantovao pravnu i finansijsku sigurnost – ali samo ako se program zajma odobri na ovom samitu.
Uoči sastanka iz Brisela stižu kontradiktorne informacije. Belgijski diplomatski izvori tvrde da pregovori „idu unazad“, dok je belgijski ambasador pri EU Peter Moors, prema navodima diplomata, iza zatvorenih vrata upozorio da se situacija pogoršava. Istovremeno, mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je Evropska komisija navodno odustala od korištenja ruske imovine i da sada forsira zajedničko zaduživanje, čemu se Mađarska protivi. Visoki zvaničnici EU to su demantovali, tvrdeći da je plan s ruskom imovinom i dalje aktivan.
U pozadini se, prema diplomatskim nagađanjima, razmatraju i alternativni modeli kako Ukrajina ne bi ostala bez sredstava ukoliko plan o zajmu od 210 milijardi eura propadne. U tom kontekstu De Wever je, u kratkom obraćanju novinarima, uz osmijeh poručio da „ima o čemu razgovarati“ s Orbanom.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen upozorile su da EU mora donijeti odluku već na ovom samitu, jer bi odlaganje imalo ozbiljne posljedice po Ukrajinu i evropsku sigurnost.
Analizu mogućih scenarija objavio je britanski list The Telegraph, a potpisuju je Sir William Browder i američki advokat Jamison Firestone. Oni upozoravaju na paradoks pravnog rizika: čak i ako plan propadne, Belgija i dalje ostaje izložena rizicima koji su već stvoreni prošlosedmičnom odlukom EU da ruski novac ostane zamrznut dok Moskva ne plati reparacije.
Kako navode autori, upravo je ta odluka već proizvela sav ključni pravni rizik, dok drugi dio plana – odobravanje zajma – ne stvara nikakve dodatne pravne obaveze niti oduzima Rusiji imovinu. U slučaju neuspjeha, Ukrajina ostaje bez sredstava, Evropa bez sigurnosne stabilnosti, a Belgija bez zaštite koju je ispregovarala.
„Apsolutno najgori mogući ishod bio bi da se program ne odobri. Belgija bi tada snosila rizike, ali bez ikakve podrške ostatka EU“, zaključuju Browder i Firestone.
Kako ističu, Bart De Wever se nalazi pred ključnom odlukom: ili će postići dogovor i biti zapamćen kao čovjek koji je zaštitio Belgiju, Evropsku uniju i Ukrajinu – ili će, u posljednjem trenutku, sve izgubiti.