Moždani udar je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u svijetu, a statistike pokazuju da svake nekoliko desetina sekundi jedna osoba doživi moždani udar. Ono što mnogi ne znaju jeste da pravi moždani udar rijetko dolazi „niotkuda“. Prije njega se često javlja upozoravajući moždani udar, stanje koje traje samo nekoliko minuta, ali nosi ogroman rizik po život.
Stručnjaci ga nazivaju tranzitorni ishemijski atak, a njegovi simptomi mogu biti isti kao kod pravog šloga, uključujući naglu slabost ruke, utrnulost lica, probleme s vidom ili govorom. Ignorisanje ovih kratkotrajnih simptoma povećava šansu da se pravi moždani udar dogodi u narednih 48 sati ili 90 dana.
BE FAST – akronim koji može spasiti život
Ljekari širom svijeta koriste akronim BE FAST kako bi lakše prepoznali upozoravajući moždani udar.
B – Balance (ravnoteža): Iznenadni gubitak ravnoteže ili nestabilnost.
E – Eyes (vid): Zamagljen vid, duple slike ili nagli gubitak vida na jednom ili oba oka.
F – Face (lice): Asimetrija lica, spušten ugao usana, neujednačen osmijeh.
A – Arm (ruka): Slabost ili utrnulost jedne ruke, nemogućnost da je podignemo.
S – Speech (govor): Otežan ili nerazgovijetan govor, nemogućnost da izgovorimo jednostavne rečenice.
T – Time (vrijeme): Hitno pozovite medicinsku pomoć jer svaki minut može biti presudan.
Važno je napomenuti da se simptomi mogu javiti i samo na jedan način, pa i najmanja neurološka promjena zahtijeva trenutnu reakciju.
Simptomi traju kratko – i upravo zato su opasni
Kod tranzitornog ishemijskog ataka simptomi najčešće traju od 30 do 60 minuta, pa ih mnogi pogrešno pripisuju umoru ili stresu.
Ipak, iako se simptomi povuku sami od sebe i ne ostavljaju trajno oštećenje mozga, rizik od pravog moždanog udara u narednih 48 sati je značajan. Svaka nagla neurološka smetnja, bilo da je to utrnulost ruke, zamagljen vid ili iznenadna glavobolja, mora se tretirati kao hitno stanje, jer pravovremena intervencija može spasiti život i spriječiti trajne posljedice.
Ko je u najvećem riziku i kako se zaštititi?
Rizik od upozoravajućeg i pravog moždanog udara veći je kod osoba koje imaju visok krvni pritisak, povišen holesterol, dijabetes, srčane aritmije, pušačke navike ili sjedilački način života. Dobra vijest je da mnogi faktori zavise od nas, redovna fizička aktivnost, prestanak pušenja, pravilna ishrana, kontrola tjelesne težine i pridržavanje terapije za hronične bolesti mogu značajno smanjiti rizik.
Znanje i pravovremena reakcija su ključni: svaka promjena u ravnoteži, vidu, govoru ili snazi tijela može biti signal da tijelo šalje upozorenje prije nego što se desi pravi moždani udar.