Gotovo da ne prođe dan u Evropskoj uniji, a da neka žena ne bude ozlijeđena ili ubijena samo zato što je žena. Veliku većinu počinitelja fizičkog i psihološkog nasilja čine njihovi sadašnji ili bivši partneri.
Direktorica Evropskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE) Carlien Scheele govorila je o tome prilikom predstavljanja najnovijeg izvještaja u februaru.
Dio politika
"Nasilje nad ženama ukorijenjeno je u kontroli, dominaciji i nejednakosti“, kazala je ona.
Evropska unija je borbu protiv rodno uvjetovanog i porodičnog nasilja učinila dijelom svojih politika, stoji u zajedničkom tekstu novinskih agencija AFP, ANSA, APA, BTA, dpa, EFE, FENA, MIA, PAP, STA u okviru European Newsrooma.
Evropska komisija se, u okviru Strategije za ravnopravnost spolova 2020.–2025., obvezala na sprječavanje i suzbijanje nasilja, pružanje podrške žrtvama i pozivanje počinitelja na odgovornost. Cilj je ostvariti „značajan napredak” prema Europi u kojoj vlada rodna ravnopravnost.
U petak je komesarka za ravnopravnost Hadja Lahbib predstavila novi akcijski plan Komisije za jačanje prava žena, pri čemu je sloboda od rodno uvjetovanog nasilja prvi korak na tom putu.
Tokom posljednjih godina, EU je poduzela nekoliko koraka za postizanje ovih ciljeva.
Među njima je i dovršetak postupka pristupanja Istambulskoj konvenciji, kojoj je Komisija službeno pristupila u oktobru 2023. godine.
Konvencija Vijeća Europe o sprječavanju i suzbijanju nasilja nad ženama prvi je pravno obvezujući međunarodni instrument o ovoj temi. Definira nasilje nad ženama kroz četiri ključna oblika: fizičko, seksualno, psihološko i ekonomsko nasilje.
U maju 2024. godine Vijeće EU usvojilo je Direktivu o suzbijanju nasilja nad ženama i porodičnog nasilja.
Ova direktiva na razini EU kriminalizira određene oblike nasilja nad ženama, poput sakaćenja ženskih genitalija i prisilnih brakova, ali i nasilje na internetu - primjerice, neovlašteno dijeljenje intimnih slika, cyber-proganjanje, cyber-uznemiravanje te poticanje na mržnju i nasilje na temelju spola.
Direktiva je ocijenjena kao velik korak naprijed, ali je naišla i na kritike, budući da se države članice nisu uspjele usaglasiti oko kriminalizacije silovanja.
Nije postignut konsenzus o definiciji silovanja temeljene na konceptu pristanka.
Rasprostranjeno nasilje
Države članice imaju rok do juna 2027. godine da direktivu implementiraju u svoje nacionalne zakone i politike. Međutim, napredak je neujednačen, a razmjeri problema su ogromni.
Statistike koje se, kao i svake godine, objavljuju oko Međunarodnog dana žena, 8. marta, donose zabrinjavajuće podatke.
Indeks rodne ravnopravnosti EIGE-a za 2024. godinu predstavio je najnovije politike i pravne promjene vezane uz nasilje nad ženama u EU i državama članicama.
Istaknuto je da je nasilje nad ženama "rašireno i nedovoljno prijavljeno".
U nedavnom njemačkom istraživanju 92 posto žena u dobi od 18 do 35 godina izjavilo je da su doživjele uznemiravanje ili napad.
Šta je femicid?
Prema EIGE-u, evidentiranje slučajeva femicida, ubistva žene ili djevojčice zbog njenog spola, u Evropskoj uniji otežano je zbog različitih definicija.
Nisu sve države članice uvele posebne zakone o femicidu, iako su Malta, Kipar i Hrvatska uključile femicid u svoje kaznene zakone.
Međutim, žene se i dalje ubijaju širom Europe, a ovi primjeri to potvrđuju:
Francuska: Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je da je 96 žena bilo žrtva "bračnog femicida" u 2023. godini.
Španija: U 2024. godini 48 žena ubijeno je zbog "rodno uvjetovanog nasilja" u partnerskim ili obiteljskim odnosima.
Iste godine devet maloljetnika ubili su njihovi očevi ili partneri njihovih majki. Također, evidentirano je najmanje šest femicida koje su počinili počinitelji koji nisu bili sadašnji ili bivši partneri.
To je bio najniži broj ubistava zbog rodno uvjetovanog nasilja od 2003. godine. Od tada su u Španiji 1.293 žene ubijene od strane partnera ili bivših partnera.
Bosna i Hercegovina: U 2024. godini 12 žena ubijeno je u slučajevima femicida. No, ne postoji jedinstveni registar porodičnog nasilja, što otežava praćenje razmjera problema i učinkovitu reakciju institucija.
Italija: U 2024. prijavljeno je više od 90 femicida. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, najmanje 48 žrtava ubili su njihovi partneri ili bivši partneri.
Otprilike jedna od pet žrtava bila je starija od 70 godina.
Njemačka: U ovoj zemlji gotovo svaki dan bude prijavljen slučaj femicida. U 2023. godini, 938 djevojčica i žena bile su žrtve pokušaja ili izvršenog femicida.
Od tog broja, 360 žena je izgubilo život.
"Gotovo svaki dan događa se femicid. Svakodnevno je oko 400 žena žrtva nasilja," izjavila je ministrica za ženska pitanja Lisa Paus u novembru 2023. godine, predstavljajući prvi izvještaj o rodno uvjetovanim krivičnim djelima protiv žena.