Starije žene koje piju više gaziranih pića mogu imati veće izglede za prijelom kuka od vršnjakinja koje piju malo ili nimalo gaziranih pića, pokazuje novo istraživanje.
Naučnici su proučili podatke o konzumaciji gaziranih pića, zdravlju kostiju i prijelomima kod više od 70.000 žena prosječno starih 69 godina. Polovina žena praćena je najmanje 12 godina. U posmatranom razdoblju zabilježeno je 2.578 prijeloma kukova.
Kad su naučnici proučili konzumaciju gaziranih pića, utvrdili su da su žene koje su pile prosječno više od 7 dcl gaziranih pića dnevno imale 26 posto veću vjerovatnost za prijelom kuka u odnosu na žene koje nikad nisu pile gazirana pića.
A žene koje su pile više od 7 dcl dnevno beskofeinskih gaziranih pića imale su 32 posto veće izglede za prijelom kuka.
"Na bazi naših rezultata niska ili umjerena konzumacija gaziranih pića ne bi povećala rizik prijeloma kod žena u menopauzi”, kaže dr Pedro Cramer, rukovodilac studije i naučnik na Univerzitetu Kalifornija San Dijego i na državnom univerzitetu San Dijego.
"Ali, nakon određene količine koja odgovara dvjema konzervama (0,7 l) dnevno rizik bi bio znatno veći”, kaže Cramer.
Tokom menopauze i kasnije tijelo usporava proizvodnju novog koštanog tkiva i žena je suočena s povećanim rizikom osteoporoze. Kad kosti postanu šuplje i krhke, žena ima veći rizik za prijelome.
Ranija istraživanja povezala su gazirana pića s manjom gustinom kostiju, naveli su naučnici u časopisu „Menopause“. Ali rezultati nisu bili neupitni i ranija istraživanja nisu ponudila jasnu sliku o tome jesu li gazirana pića poseban problem.
U ovoj studiji naučnici nisu pronašli vezu između manjih količina gaziranih pića i rizika od frakture. Povećani rizik jedino je postojao kad je žena pila više od 7 dcl gaziranih pića dnevno.
Rizik je potvrđen i nakon što su naučnici uzeli u obzir druge faktore koji mogu uticati na zdravlje kostiju i rizik fraktura poput lijekova za osteoporozu, dijabetes, unos kofeina, prihode, nivo fizičkih aktivnosti i porodičnu historiju prijeloma kukova.
Jedno ograničenje studije bilo je da naučnici nisu imali podatke o konzumaciji gaziranih pića u čitavom posmatranom periodu, pa je moguće da je to moglo da utiče na rizik fraktura. Također nisu mogli da prouče postoje li razlike u riziku fraktura kod zaslađenih gaziranih pića u odnosu na ona s vještačkim zaslađivačima.