Ogromne superbaklje izbijaju iz zvijezda sličnih Suncu otprilike jednom svakih 100 godina, oslobađajući toliko energije koliko trilion hidrogenskih bombi eksplodira.
Može li to značiti da je našoj zvijezdi, Suncu, dugo trebalo izbiti?
Naučnici s Instituta Max Planck za istraživanje Sunčevog sustava (MPS) u Njemačkoj upotrijebili su podatke iz NASA-inog svemirskog teleskopa Kepler kako bi promatrali svjetlucanje 56 450 zvijezda sličnih Suncu.
Ove fluktuacije u svjetlini vjerovatni su pokazatelj da je zvijezda doživjela intenzivnu solarnu baklju, nalet zračenja i energije emitirane sa površine Sunca uzrokovan iznenadnim oslobađanjem magnetske energije pohranjene u njezinoj atmosferi.
Njihova je studija otkrila da su se iznimno snažne solarne baklje, zvane superbaklje, događale 10 do 100 puta češće nego što se prije pretpostavljalo. Istraživači su identificirali 2.889 superbakljeva u 2.527 od 56.450 promatranih zvijezda, što znači da superbaklje proizvode zvijezde slične Suncu, u prosjeku, jednom u svakom stoljeću.
"Bili smo jako iznenađeni da su zvijezde nalik Suncu sklone tako čestim superbakljama", rekao je dr. Valerij Vasiljev, prvi autor studije iz MPS-a, u izjavi.
Dakle, što je s našim Suncem? Zvijezde analizirane u studiji imaju površinsku temperaturu i sjaj slične Sunčevima, što sugerira da se ponašaju na sličan način.
“Ne možemo promatrati Sunce tisućama godina. Umjesto toga, međutim, možemo pratiti ponašanje hiljada zvijezda vrlo sličnih Suncu u kratkim vremenskim razdobljima. To nam pomaže da procijenimo koliko se često pojavljuju superbaklje," profesor dr. Sami Solanki, koautor studije i direktor MPS-a.
Naleti pojačane solarne aktivnosti stalno potresaju naš planet, ali Sunce nije emitiralo veliku superbaklju u prošlom stoljeću. Da jest, bilo bi nemoguće ignorirati: električne mreže bi otkazale, radio komunikacija bi bila ozbiljno poremećena, a sateliti oštećeni, što bi dovelo do prekida u navigacijskim sustavima poput GPS-a, piše IFLS.
Godine 1859. svijet je pretrpio najintenzivniju geomagnetsku oluju u zabilježenoj povijesti, poznatu kao Carringtonov događaj. Telegrafski komunikacijski sustavi doslovce su planuli, dok je polarna svjetlost promatrana čak na jugu do Kube i Havaja, navodno omogućujući ljudima čitanje novina samo uz svjetlost polarne svjetlosti.
Međutim, čak je i ovaj događaj bio uzrokovan solarnom bakljom koja je bila samo stoti dio energije superbaklje. Ako je ova nova studija nešto što možemo zaključiti, moguće je - iako nije sigurno - da se Sunce sprema za još veći solarni napad bijesa.
"Novi podaci su jasan podsjetnik da su čak i najekstremniji solarni događaji dio prirodnog repertoara Sunca", dodala je koautorica dr. Natalie Krivova iz MPS-a.
