Svađa između Francuske s jedne, a SAD i Australije s druge strane, sve je glasnija. Pariz smatra da su ugroženi interesi Francuske, a stavlja čak i znak pitanja na razgovore o slobodnoj trgovini između EU i Australije.
Ne jenjava bijes francuske Vlade zbog ponašanja američkih vlasti u vezi s paktom AUKUS (početna slova zemalja potpisnica: Australia, United Kingdom, United States). Francuski ministar spoljnih poslova Žan-Iv Le Drijan ovog vikenda dolio je ulje na vatru. U televizijskom intervjuu govorio je o „suštinski iznevjerenom povjerenju“ između transatlanskih partnera, pozivajući Evropljane da djeluju jedinstveno.
„Ako ne budu zajedno da brane svoje interese, njihova sudbina će biti sasvim drugačija“, rekao je francuski šef diplomatije i ujedno upozorio da bi države Evropske unije mogle da postanu beznačajne i tako budu moneta za potkusurivanje velikih sila.
U međuvremenu je, poslije nekoliko dana oklijevanja, i politički vrh Evropske unije stao na stranu Francuske. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je za CNN: „Jedna od naših država-članica tretirana je na način koji nije prihvatljiv. Želimo da znamo šta se desilo i zašto.“
Američki državnog sekretar Blinkena (desno) tokom posjete Parizu u junu sa premijerom Francuske Le Drijanom
Otkazati, staviti na led
Francuska Vlada odmah je oštro reagovala na planove saveznika tako što je povukla ambasadore iz Kanbere i Vašingtona. Sljedeći protestni korak jeste otkazivanje planiranog susreta francuskog i britanskog ministra odbrane. To pokazuje koliko je Pariz ozlojeđen razvojem događaja, jer se procjenjuje da Velika Britanija nema veliku ulogu u cijeloj priči. U komentarima se London naziva „američkom pudlicom“ i „petim točkom“ u projektu AUKUS.
Osim toga, francuski ministar za evropske poslove Kleman Bon doveo je u pitanje nastavak razgovora o trgovini sa Australijom. To je podržao zamjenik predsjednika Odbora za trgovinu Evropskog parlamenta, njemački socijaldemokrata Bernd Lange: „Pored bezbjednosno-političke orijentacije Australije, ovim dilom sa SAD su emitovani i industrijsko-politički signali protiv EU. Industrijsko-politička saradnja i transfer tehnologije, koji su dio indo-pacifičke strategije EU, sada su komplikovaniji. Spremnost na kompromis će na evropskoj strani biti manja.“
Portparol Jelisejske palate u ponedjeljak (21.9.) je ukazao na to da su pregovori o trgovini u nadležnosti Evropske komisije. On je dodao da će Francuska zastupati svoje interese kao što to uvijek čini u evropskim trgovinskim pitanjima. Ipak, on smatra da je postalo neophodno da Evropljani „dalekosežno kolektivno razmisle“, pa je moguće da u takvoj pauzi za razmišljanje pregovori sa Australijom budu zamrznuti.
Australija se nadala da će sklopiti trgovinski sporazum sa EU do kraja godine.
Francuski arhipelag Nova Kaledonija u susjedstvu je Australije
Prokockano povjerenje
„Ovo je udarac za strategiju Francuza u Južnom Pacifiku, koju su godinama razrađivali sa Australijom“, kaže Frederik Grar iz pariskog trusta mozgova ECFR. On podsjeća da su održavane zajedničke vojne vježbe na moru i da je Nova Kaledonija kao francuska teritorija u australijanskom susjedstvu. Činjenicu da Pariz nije ni informisan o predstojećem savezu ni uključen u AUKUS on procjenjuje kao slabljenje pozicije Pariza. Prema njemu se postavlja i pitanje šta SAD i Australija sada očekuju od partnerstva.
Australija je izjavila da je dogovor sa Francuskom o isporuci podmornica na dizel bio zaključen prekasno i da je bio problematičan. Grar smatra da je to skretanje pažnje, jer su dogovori o isporuci naoružanja i ranije raskidani, pa su se ipak našla komercijalna rješenja. U ovom slučaju, kaže, radi se o tome da je saveznička zemlja proigrala povjerenje.
Frederik Grar smatra da se ponašanje Vašingtona u najmanju ruku može označiti kao „nepoštovanje“. U procjeni razloga koji su Vašington doveli do ovakvog scenarija on se koleba između „podmuklog napada i teške nekompetentnosti". Dodaje i da su s one strane Atlantika u svakom slučaju potcijenili moguću francusku reakciju.
Pariz sada zahtijeva objašnjenja Vašingtona o njegovim planovima za južnopacifičko područje. Prema Graru, ne radi se samo o vojnom aspektu problema, pošto je Kina, uprkos odličnom vojnom potencijalu Amerike, u velikoj mjeri proširila svoj uticaj. Osim toga, Grar podsjeća i na to da se sada postavlja pitanje perspektive odnosa Vašingtona i evropskih saveznika. On smatra da najavljeni telefonski razgovor između francuskog predsjednika Emanuela Makrona i američkog Džozefa Bajdena svakako „neće biti baš prijatan“.
Francuska vlada smatra da je na sastanku G7 u junu u Kornvolu propuštena prilika da se otvoreno razgovora
Sve se vrti oko Kine
„Francuska reakcija je na neki način pretjerana", smatra Džudi Dempsi koja radi za evropski ogranak Fondacije Karnegi. Ona prije svega misli na opozivanje ambasadora. Kaže da se trenutno razmjenjuje puno „teških riječi“, ali da je Australija bila izložena velikom pritisku Kine dok Evropljani nisu ništa preduzimali protiv toga. I ona priznaje da su Amerikanci u kratkom vremenu poslije Avganistana još jednom „izgubili iz vida pristojne, temeljne konsultacije sa saveznicima".
Ipak, Dempsi ne smatra da je Vašington imao zlu namjeru: „Radi se o nepromišljenosti i nedostatku profesionalnosti". Ona podsjeća da Vašington tijesno sarađuje sa Parizom u drugim kriznim područjima, kao što je Mali. Džudi Dempsi opominje da sada postoji opasnost od toga da Moskva i Peking profitiraju od sukoba i nedostatka povjerenja među saveznicima. Ona smatra da će za izlazak iz krize biti potrebno „mnogo kreativnosti“.
A Evropljani, prema njoj, moraju da se odluče kakav će stav zauzeti prema Kini. Ona smatra da u Evropskoj uniji, uprkos jakim zemljama kao što su Njemačka, Francuska ili Italija, nema lidera koji bi poveo Uniju. Osim toga, trebalo bi da se koriguje evropska slika o „dobrom predsjedniku" Bajdenu koji je došao poslije četiri godine svađe sa Donaldom Trampom. Dempsi podsjeća da je, na kraju krajeva, „politika prljav posao".
