Širom svijeta mnogi stručnjaci za zaštitu prirode slave rast populacija morskih kornjača, ali nova istraživanja upozoravaju da bi ovaj uspjeh mogao kriti ozbiljan problem.
Kako piše Science News, na Zelenortskim Ostrvima u zapadnoj Africi danas se bilježi čak 100 puta više gnijezda glavate kornjače nego 2008. godine, ali naučnici strahuju da bi se populacije, uprkos tome, mogle urušiti.
Naučnici sa Univerziteta Queen Mary u Londonu, koristeći snimke dronova i podatke o gniježđenju tokom 15 godina, navode da veliki broj gnijezda može stvoriti pogrešnu sliku. Kako globalno zagrijavanje podiže temperature, sve više jaja se razvija u ženke. Bez dovoljnog broja mužjaka, čak i brojna populacija može propasti. Njihovi rezultati, koji još nisu prošli recenziju, objavljeni su 20. januara na portalu bioRxiv.
„Mislimo da postoji određena iluzija“, kaže Christopher Eizaguirre, genetičar za zaštitu prirode sa Univerziteta Queen Mary. On ističe da napori poput zaštićenih morskih područja, regulacije ribolova i zaštite jaja pomažu oporavku populacija, ali ne prikazuju cjelokupnu sliku.
Kod morskih kornjača, kao i kod nekih drugih gmizavaca, spol mladunaca zavisi od temperature inkubacije. Jaja koja se razvijaju u toplijem pijesku postaju ženke, dok hladniji uslovi daju mužjake. Biologinja Jeanette Wyneken sa Univerziteta Florida Atlantic, koja nije učestvovala u istraživanju, navodi da u njenoj laboratoriji to opisuju rečenicom: „vruće djevojke i hladni momci“.
Uz pomoć dronova, naučnici su fotografisali odrasle jedinke i procijenili odnos od čak devet ženki na jednog mužjaka. Biolog Fitra Arja Dvi Nugraha objašnjava da se razlika uočava po repu, jer mužjaci imaju duže i deblje repove. Smatra se da temperatura od oko 29 stepeni Celzijusa daje približno jednak broj mužjaka i ženki, ali, kako navodi Eizaguirre, još nije jasno kakva bi „idealna“ struktura populacije trebala biti.
Autori pretpostavljaju da izrazito visok udio ženki koje polažu jaja vještački povećava broj gnezda, zbog čega populacija djeluje zdravije nego što jeste. Bez dovoljno mužjaka, rast može brzo stati, iako je teško procijeniti kada bi se mogla dostići kritična tačka.
Wyneken, međutim, ima određene rezerve prema metodologiji, posebno kada je riječ o procjeni odnosa polova pomoću drona kod mlađih jedinki, te ističe da je laparoskopski pregled pouzdaniji. Ona dodaje da su kornjače razvile strategije ublažavanja problema (mužjaci se češće pare, ženke skladište spermu), ali priznaje da su „sva jaja u jednoj korpi“ ako inicijative poput mrestilišta ne uzmu u obzir temperaturu.
Prevelik broj ženki na globalnom nivou bio bi ozbiljan problem. Naučnici upozoravaju da se već bilježe sezone u kojima se izlegu gotovo isključivo ženke, posebno na toplijim plažama poput sjevernog dijela Velikog koraljnog grebena.
Autori studije ističu da napori zaštite prirode ne smiju popuštati, jer oporavak možda nije stabilan. Kontinuirane i prilagođene mjere ključne su kako bi morske kornjače imale vremena da se prilagode promjenama u životnoj sredini.