Ko traži automobil s dizelskim motorom, ima sve manji izbor: ponuda modela se smanjuje, a mali automobili se, na primjer, više uopće ne nude s dizelom. Zašto je to tako i koji su dizelaši još dostupni?
Uspon dizela 1990-ih
Sredinom 1990-ih dizelski motor bio je prava zvijezda među pogonima: zahvaljujući turbo tehnologiji i direktnom ubrizgavanju, uspio je da skine imidž tromog motora, pogodnog tek za kamione, taksije i traktore. Odjednom je vožnja dizela postala zabavna, a istovremeno i štedljiva. To je dovelo do toga da je tržišni udio dizelskih automobila neprekidno rastao i da je početkom 2000-ih u Njemačkoj dostigao gotovo 50 posto.
Danas je situacija potpuno drugačija. Prema podacima Saveznog ureda za motorna vozila (Kraftfahrt-Bundesamt), tržišni udio dizelskih vozila, uključujući i blage hibride, danas iznosi tek oko 20 posto. Zašto?
Pad potražnje za dizelima
Veliku ulogu u tome imao je VW-ov "Dieselgate“ skandal iz 2015. godine, nakon kojeg su kupci izgubili povjerenje u dizel kao „čist“ pogon i počeli tražiti alternative. To je tim teže za proizvođače, jer su današnji dizeli – zbog strožijih propisa o emisijama – dokazano čisti, ne samo u laboratorijima, već i na cesti, što potvrđuju i najnoviji ADAC testovi.
Osim toga, danas postoje kvalitetne alternative poput hibridnih benzinaca, plug-in hibrida i električnih vozila, koja sve bolje zadovoljavaju potrebe kupaca.
Trenutno se nude čisti dizeli i elektrificirani dizelski pogoni. Hibridi na dizel su rijetkost, a plug-in hibrid s dizel motorom nudi samo Mercedes – u E-klasi i GLE modelu. Najčešći su tzv. blagi hibridni dizeli, poput onih u Audiju A5.
Više tehnologije – više troškova
Problem dizela su visoki troškovi proizvodnje zbog strožih ekoloških propisa. Bez filtera čestica, ventila za povrat ispušnih plinova i SCR katalizatora (koji uz pomoć AdBlue-a smanjuju emisiju NOx), dizel se više ne može registrovati. Kod malih automobila taj se tehnički trud ne isplati, jer kupci nisu spremni platiti višu cijenu.
Zbog toga proizvođači danas ne nude nijedan mali automobil s dizel motorom. Za poređenje: prije deset godina kupci su imali izbor među 47 različitih dizel varijanti u klasi malih automobila. Danas – nijedne. Čak i viša klasa trpi rezove: novi VW T-Roc, na primjer, više nije dostupan kao dizel.
Koji modeli su uopće još dostupni s dizel motorom, pročitajte OVDJE u ADAC-ovoj tabeli.
Što je vozilo veće – to je veća vjerovatnoća za dizel
Ko danas želi auto na dizel, mora gledati barem u kompaktnoj klasi. Tu se još uvijek nudi oko 50 verzija, iako ih je prije deset godina bilo 89. Primjer: VW Golf VII (2015) imao je osam dizel varijanti, uključujući automatik i verzije s pogonom na sve točkove. Današnji Golf VIII dostupan je samo u dvije verzije – slabijoj s ručnim mjenjačem i jačoj s automatikom.
Slična situacija je kod BMW-a Serije 3. Nekad ih je bilo 14 dizel verzija, danas ih je ostalo samo četiri. Cijela srednja klasa bilježi pad: od nekadašnjih 78 verzija, danas ih je svega 32. Posebno su stradali karavani – nekad 16, danas samo pet.
U višoj srednjoj klasi stanje je nešto bolje. Mercedes E-klasa, BMW Serije 5 i Audi A6 i dalje se nude u brojnim dizel verzijama, jer upravo tu dizel pokazuje svoje prednosti na dugim relacijama – trenutno se može birati između 42 modela.
Kod luksuznih limuzina situacija je slična: čak i kod klasičnih modela poput BMW-a Serije 7 ili Mercedesove S-klase ponuda dizela se smanjuje, jer ih sve više potiskuju električni SUV-ovi.
Blagi porast primjetan je kod velikih porodičnih kombija poput VW Multivana ili Citroëna Spacetourera, gdje dizel i dalje ima smisla zbog jakog obrtnog momenta i umjerene potrošnje goriva.
Zaključak i preporuke
Dizeli neće nestati preko noći, ali će se ponuda u narednim godinama nastaviti smanjivati.
Za one koji godišnje prelaze puno kilometara i često voze na dužim relacijama, dizel je i dalje dobar izbor.
Ipak, prije kupovine preporučuje se detaljna provjera, jer se i dalje u skoro svim klasama i karoserijskim varijantama mogu pronaći prikladni modeli – iako je raznolikost u posljednjih deset godina značajno oslabila.
Zbog relativno visokih cijena dizelskog goriva u odnosu na benzin, isplativost dizela u mnogim slučajevima počinje tek kod visokih godišnjih kilometraža – često preko 20.000 km godišnje. Zato se isplati informisati o planiranom modelu i porediti troškove s benzinskim verzijama.