U raspravi o zapadnim kopnenim trupama, SAD su također izjavile da neće slati vojnike u Ukrajinu.
Prema riječima premijerke Kaje Kallas, Estonija ne raspravlja o slanju vojske u Ukrajinu, koju napada Rusija. To trenutno nije predmet rasprave, rekao je premijer baltičke zemlje EU i NATO-a na estonskoj televiziji u utorak navečer.
Prema Kallasovim riječima, na sastanku u Parizu nije bilo riječi o slanju kopnenih trupa. "Možda se to izgubilo u prijevodu. Važno je da su svi shvatili šta još možemo učiniti da pomognemo Ukrajini", rekao je estonski premijer.
Američka vlada ponovno se oštro požalila na nedostatak isporuke vojne opreme za Ukrajinu. Ukrajinski vojnici trenutno moraju donositi teške odluke o tome koje ciljeve trebaju napasti u odbrambenoj bitci protiv Rusije i s kojim streljivom, rekao je direktor komunikacija Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby.
"Ne ponestaje im hrabrosti. Ponestaje im metaka." Kirby je upozorio: "Situacija je ozbiljna." SAD se smatraju najvažnijim saveznikom Kijeva u posljednje dvije godine od početka ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine. Američka vlada opskrbila je Ukrajinu ogromnim količinama oružja i streljiva. Međutim, dostave iz SAD-a nema već duže vrijeme. Pozadina je unutarnjopolitička blokada u američkom Kongresu, gdje su republikanci dosad odbijali daljnju pomoć Kijevu.
Ukrajina je optužila Rusiju za razrađenu kampanju dezinformiranja kako bi podijelila zapadne države u savezu s Kijevom i uznemirila tamošnje stanovništvo. Ukrajinska obavještajna služba rekla je da je Rusija širila lažne informacije na internetu kako bi omela mobilizaciju još vojnika u Ukrajini, bacila sumnju na šanse Kijeva za pobjedu i ostavila dojam da je Zapad "iscrpljen".
Rusija također pokušava posijati nepovjerenje u dužnosnike ukrajinske vlade, a posebno dovodi u pitanje petogodišnji mandat predsjednika Volodimira Zelenskog koji istječe u maju. Dio plana Moskve je da u prvoj polovici juna “prodrma” situaciju u Ukrajini – a zatim iskoristi situaciju da porazi ukrajinsku vojsku na istoku zemlje. Rusija je u proračunu izdvojila 1,5 milijardi dolara (ekvivalent oko 1,4 milijarde eura) za dezinformacije, a troši 250 miliona dolara samo na širenje “antiukrajinskog raspoloženja” na online servisu Telegram.
Bugarska također neće slati kopnene trupe u Ukrajinu, prema prozapadnom premijeru Nikolaju Denkovu. "Bugarske trupe tamo neće ići", uvjeravao je Denkov. Predsjednik Rumen Radev, koji se smatra prijateljski raspoloženim prema Rusiji, prethodno je odbio prijedlog francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o mogućem raspoređivanju kopnenih trupa iz zemalja NATO-a.
