Med je jedan od najcjenjenijih prirodnih zaslađivača, koji nije bogat izvor hranljivih materija, ali zato sadrži minerale, antioksidante i jedinjenja koja doprinose boljem zdravlju. Međutim, na tržištu se može naći i lažni med koji sadrži dodatke poput šećera, što smanjuje njegov kvalitet, pa je zato važno znati osnovne prednosti, ali i potencijalne opasnosti koje nosi ova namirnica.
Danas je poznato više vrsta meda, koje se razlikuju po porijeklu, boji, ukusu i stepenu obrade. Pored svoje nutritivne vrijednosti, istraživanja pokazuju da med posjeduje antioksidativna i protivupalna svojstva, pa može da doprinese ublažavanju kašlja kod djece i ubrzavanju zarastanja rana. Zbog toga zauzima posebno mjesto u ishrani, ali i u tradicionalnim načinima očuvanja zdravlja.
Kako nastaje med?
Pčele prave med od cvjetnog nektara. Taj med se, zatim, vadi iz košnica. Većina meda koji se može kupiti prolazi kroz obradu da bi se poboljšao njegov kvalitet i produžio rok trajanja. Dvije važne faze obrade su:
Filtracija – ovim se uklanjaju polen, pčelinji vosak i druge materije.
Zagrijavanje – neobrađeni med ima tendenciju da fermentiše u roku od nekoliko dana zbog prisustva kvasca i vlage. Zagrijavanjem se smanjuje sadržaj vlage i uništavaju mikroorganizmi.
Nutritivna vrijednost meda
Med je u osnovi šećer. On zapravo ima više kalorija nego obični bijeli šećer, koji se koristi za kuhanje ili pečenje. Pošto je slađi, potrebne su manje količine kada se koristi kao zamjena. Također, med dodaje aromu koju bijeli šećer nema.
Jedna kašika meda sadrži:
Kalorije: 64
Proteini: 0 g
Masti: 0 g
Ugljikohidrati: 17 g
Vlakna: 0 g
Šećer: 17 g
Med sadrži i određene vitamine i minerale u tragovima, uključujući male količine:
- željeza
- cinka
- kalija
Sirov med nije nutritivno bolji od prerađenog meda, niti donosi više zdravstvenih koristi. Istraživači su utvrdili da prerada ne utječe na nutritivnu vrijednost meda niti na nivo antioksidanata.
Vrste meda
Med se može sakupljati i prerađivati na različite načine:
Pasterizovan med – većina meda u prodavnicama je pasterizovana, što znači da je bio zagrijavan. Neke vrste meda se zagrijavaju na 65 stepeni u trajanju od 30 sekundi, druge i na 85 stepeni Celzijusa u trajanju od 4–5 minuta.
Neke od najpopularnijih vrsta kod nas su:
Bagremov med – svijetložut, vrlo sladak i blagog ukusa. Najčešće se koristi za zaslađivanje čaja i napitaka, sporo se kristališe i omiljen je među djecom. Može da se koristi kao protivupalno sredstvo, pomaže radu jetre i varenju.
Livadski med – zlatne boje, laganog i voćnog ukusa, dobija se od nektara raznog livadskog bilja i univerzalan je za svakodnevnu upotrebu.
Lipov med – zlatnožut, intenzivne arome i prepoznatljivog mirisa lipe. Često se koristi kod problema sa disajnim putevima i kašljem.
Šumski med – tamniji, gušći i punijeg ukusa, bogat mineralima, idealan za jačanje imuniteta.
Suncokretov med – žućkast, brzo se kristališe, blag i prijatan. Često se koristi u pekarstvu.
Kestenov med – tamne boje, blago gorak i aromatičan, cijenjen zbog intenzivnog ukusa i svojstava.
Aromatizovani med - običan med sa dodatim začinima ili voćem – npr. cimet, citrusi ili čak ljute paprike.
Sirov vs. prerađen med
Sirov med – nije zagrijavan, ponekad nije ni filtriran. Djeca mlađa od godinu dana ne bi trebala konzumirati med.
Prerađen med – pasterizovan, ali i dalje zadržava hranljive materije i antioksidante.
Filtrirani i nefiltrirani med
Filtrirani – uklonjene sitne čestice, polen i vosak.
Nefiltrirani – sadrži fine čestice i ostatke polena.
Kristalisani med
Prirodna pojava, bezopasna za konzumaciju. Može se vratiti u tečno stanje stavljanjem tegle u toplu vodu.
Zdravstvene koristi meda
Protivupalno dejstvo – antioksidanti štite od upala.
Ublažavanje kašlja kod djece – dvije kašičice mogu pomoći kod noćnog kašlja.
Minerali i aminokiseline – fosfor, magnezij, kalij, kao i važne aminokiseline.
Antioksidanti – polifenoli i flavonoidi.
Liječenje rana i opekotina – ubrzava zarastanje.
Holesterol – može smanjiti LDL i trigliceride, a povećati HDL.
Rizici konzumacije meda
Botulizam kod beba – med se ne smije davati djeci mlađoj od godinu dana.
Alergije – rijetke, ali moguće, najčešće zbog polena.
Lažni med – često sadrži dodatne zaslađivače (npr. kukuruzni sirup).